Neka se pripremi 3.200 firmi - Kako izaći na slobodno tržište električne energije do 1. januara 2014?



Za 3.200 firmi u Srbiji, od 1. januara 2014. godine tržište električne energije će biti potpuno otvoreno. Preduzeća koja imaju više od 50 zaposlenih, više od 10 mil EUR prihoda godišnje i bar jedan priključak na srednjem naponu, bi trebalo da izaberu snabdevača strujom jer im prestaje pravo snabdevanja po regulisanoj ceni.
Kako se čulo na skupu "Liberalizacija tržišta električne energije" u Privrednoj komori Srbije, većina privrednika nespremno dočekuje otvaranje tržište struje u Srbiji. Privrednici ukazuju na nedostatak informacija, problem na koji način da definešu tender koji će morati da raspišu prilikom izbora snabdevača i da se ugovorima ne precizira kvalitet isporučene električne energije.
Ljiljana Hadžibabić, članica saveta Agencije za energetiku, rekla je na skupu u PKS-u da je u Srbiji licencirano oko 70 snabdevača električnom energijom, od kojih je 30 aktivno.
- Nije realno da ih ima 70. Te firme verovatno čekaju da vide kako će se razvijati tržište i da li za njih ima mesta – smatra Hadžibabić.
Kao je rekla, ona ne brine kako će kupci birati snabdevače već kako će snabdevači birati kupce.
(Sa skupa u PKS)
- Verovatno će snabdevači odlučivati za one koji imaju ravnomernu potrošnju, predvidivu potrošnju i mogu uredno da plaćaju. Problem će biti kod onih koji nisu u toj grupi – ukazuje Hadžibabić.
Kupcima preporučuje da traže razdvojen račun, odnosno jedan račun za električnu energiju, a drugi za uslugu mrežara.
- Račun za uslugu mrežara mora da pruži informaciju u kom smeru bi trebalo menjati način potrošnje da bi račun bio manji. U zakonu u Makedoniji i Hrvatskoj se navodi da računi moraju biti odvojeni. Kod nas u Nacrtu Zakona o energetici tako nije navedeno, ali ćemo se postarati da to bude rešeno – napominje članica saveta Agencije za energetiku.
Hadžibabić kaže da kupci još nisu spremni, uprkos tome što se još od 2008. godine spremaju za liberalizaciju tržišta struje. Ona savetuje da se pripreme za razgovor sa snabdevačem tako što će dobro poznavati svoju potrošnju i mogućnost racionalizacije, ili barem da ponesu račune na osnovu kojih bi snabdevač mogao da izvrši procenu.
Promena snabdevača za kupca je besplatna i trebalo bi maksimalno da traje 21 dan. Zahtev za rezervnim snabdevanjem podnose kupci koji nisu našli novog snabdevača nakon prestanka ugovora sa prethodnim, kao i novi kupci koji nisu izabrali snabdevača. Ugovor sa rezervnim snabdevačem traje najduže 60 dana, nakon čega se isključuju sa mreže.
Rezervni snabdevač je do sada bila "Elektroprivreda Srbije" (EPS). Krajem novembra Ministarstvo energetike je raspisalo tender za izbor novog rezervnog snabdevača električnom energijom.
Pojedini snabdevači struje smatraju da se određenim pravilima namerno favorizuje "EPS snabdevanje", iako zvanično za sve učesnike na tržištu električne energije važe isti uslovi.
Prisutnima se na skupu, iako ne u zvaničnom protokolu, obratio Ljubin Popovski, direktor predstavništva ČEZ –a za Srbiju.
- Čekamo da bude donet novi Zakon o energetici, i da vidimo kako će se razvijati tržište u Srbiji. Nakon toga ćemo proceniti naš angažman na tržištu.
Potrošači električne energije na visokom naponu od početka ove godine su u obavezi da kupuju struju direktno na tržištu. Od 27 kupca, 26 su potpisali ugovor o potpunom snabdevanju sa EPS-om, a samo je kompanije "Messer" potpisala sa drugim snabdevačem odnosno sa slovenačkim GEN-I.
- Na visokom naponu zadržali smo 97% kupaca. Jedan kupac koji je otišao kod konkurencije vraća se nama u 2014. godini izjavio je na skupu u PKS-u Zvezdan Ćosić, pomoćnik direktora "EPS Snabdevanja".
On navodi da će ugovori sa kupcima biti potpisani na godišnjem nivou, a biće zasnovani na osnovu planirane potrošnje.
- U našoj ponudi dajemo dve mogućnosti – da kupac dobije jedinstvenu cenu ili da mu se ponudi viša i niža tarifa. "EPS Snabdevanje" uvodi "account manager"-e, koji će biti posvećeni pojedinačnom kupcu.
Do 1. januara 2015. sve firme će birati snabdevača na tržištu, a domaćinstva će takođe moći da učestvuju na slobodnom tržištu, sa tim da će zadržati mogućnost da koriste javno snabdevanje.
S.O.




