Koliko žene zarađuju u poređenju sa muškarcima širom Evrope? - Luksemburžanke da časte
Ilustracija (Foto: Pixabay/Joseph Mucira)

Najveći rodni jaz u platama zabeležen je u Letoniji (19%), dok su Austrija i Češka imale razliku od 18%, odnosno 17%. U praksi, to znači da su žene u Letoniji u proseku zarađivale samo 81 EUR na 100 EUR muškaraca. S druge strane, u Luksemburgu su žene zarađivale čak 0,7% više od muškaraca, što je jedini takav slučaj u EU. Belgija, Italija i Rumunija takođe imaju male razlike u platama, ispod 5 EUR na svakih 100.
Među pet najvećih evropskih ekonomija, rodni jaz je i dalje značajan, osim u Italiji. U Nemačkoj žene zarađuju 82 EUR za svakih 100 evra muškaraca, u Velikoj Britaniji 86 EUR, dok je u Francuskoj ta cifra 88 EUR. Španija se nalazi blizu proseka EU sa 91 EUR, dok je Italija među zemljama s najmanjom razlikom - žene tamo zarađuju 98 EUR na svakih 100 EUR muškaraca, piše Euronews.
Zašto žene zarađuju manje?
Evropska komisija navodi četiri glavna razloga za postojanje rodnog jaza u platama.
Žene su pretežno zaposlene u slabije plaćenim sektorima - Oko 24% razlike u platama dolazi iz sektorske segregacije, jer su žene češće zaposlene u manje plaćenim oblastima poput nege, zdravstva i obrazovanja. Ovi poslovi su često sistemski potcenjeni.
Nejednaka raspodela plaćenog i neplaćenog rada - Žene u proseku rade više sati nedeljno od muškaraca, ali veliki deo tog vremena odlazi na neplaćene obaveze, poput brige o porodici i kućnih poslova. Evropska komisija procenjuje da bi žene morale da rade dodatnih mesec i po godišnje kako bi nadoknadile razliku u platama.
"Stakleni plafon" - Žene su i dalje slabo zastupljene na rukovodećim pozicijama. Manje od 10% direktora velikih kompanija su žene, dok u medijima samo 27% glavnih urednika čine žene, iako one čine 40% novinara u analiziranim zemljama.
Diskriminacija u platama - U nekim slučajevima, ženski pol i dalje zarađuje manje od muškaraca za isti posao ili posao jednake vrednosti, bez jasnog opravdanja. Evropska komisija ističe da je većina rodnog jaza u platama neobjašnjena i ne može se u potpunosti pripisati faktorima poput obrazovanja, radnih sati ili sektora zaposlenja.
Kako rešiti ovaj problem?
Evropska unija uvodi Direktivu o transparentnosti plata, koja bi trebalo da pomogne u otkrivanju neosnovanih razlika u zaradama. Povećanje transparentnosti omogućilo bi zaposlenima da bolje razumeju kako se formiraju plate i da lakše uoče nepravične razlike.
Pored plata, rodna nejednakost je vidljiva i u stopi zaposlenosti. U trećem kvartalu 2024. godine, stopa zaposlenosti u EU iznosila je 80,9% za muškarce i 70,9% za lepši pol, što znači da je jaz u zaposlenosti 10 procentnih poena. U nekim zemljama, poput Turske, Italije, Grčke i Rumunije, razlika u zaposlenosti premašuje 18 procentnih poena, što ukazuje na dodatne prepreke za žene na tržištu rada.
Iako podaci pokazuju napredak, rodna nejednakost u platama i zaposlenosti ostaje ozbiljan izazov u Evropi.
Tagovi:
Eurostat
Evropska komisija
zarada žena u Evropskoj uniji
koliko zarađuju žene u Evropskoj uniji
rodni jaz u platama
rodna nejednakost
diskriminacija u platama
Direktiva o transparentnosti plata
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.