Kupci ne veruju "zelenim etiketama"

Nadležni odbori Evropskog parlamenta dali su zeleno svetlo nastavku pregovora o sertifikaciji zelenih tvrdnji na tržištu. "Biorazgradivo", "ekološki proizvedeno", "klimatski neutralno", "dobro za okolinu", samo su neke od oko 1.200 različitih oznaka koje se mogu naći na proizvodima u EU i kojima je cilj da se neki proizvod predstavi boljim od konkurencije.

Proizvođači ih često koriste jer su studije pokazale kako su građani skloni da kupuju proizvode koji su bolji za okolinu čak i ako su skuplji. Međutim, Evropska komisija je dokazala da je 53% takvih tvrdnji lažno, budući da u EU ne postoji jedinstven sistem njihove provere, izjavila je Biljana Borzan, evroparlamentarka iz Odbora za zaštitu potrošača EU. Borzanova je u svom zakonu o Osnaživanju potrošača u zelenoj tranziciji zabranila deo tih tvrdnji, a neke je obezbedila uz pomoć dodatnih provera. Ona je, kako je navedeno u saopštenju, podržala nastavak pregovora o Direktivi o zelenim tvrdnjama, koja detaljno razrađuje taj sistem kako bi se samo oni koji stvarno sprovode ono što su istakli na proizvodima našli na trgovačkim policama.

Prema istraživanju koju je sprovela Borzanova, u Hrvatskoj je gotovo 90% građana primetilo takve tvrdnje na proizvodima. Više od 80% njih izjavilo je da nikada nije proveravalo šta stoji iza tih tvrdnji, a 70% im uopšte ne veruje. Ovim predlogom će se, smatraju, osigurati da istinite tvrdnje budu na proizvodima, kao i da se građanima pomogne da se snađu i upoznaju sa tolikim brojem oznaka.

Inače, Evropska organizacija za zaštitu potrošača (BEUC) pozvala je ranije EU da zabrani korišćenje tvrdnji poput "karbon neutralan" na svim proizvodima, uključujući hranu i piće. Obmanjujuće poruke su, kako je navedeno, raširene u prehrambenom sektoru i zbunjuju potrošače. "Karbon neutralni", "ugljen-dioksid neutralni", "karbon sertifikovani" samo su neke od oznaka koje je čak 10 potrošačkih organizacija iz Evropske unije prijavilo kao problematične, jer kupci ne razumeju šta ovakve poruke znače, a ipak biraju te proizvode smatrajući da su oni proizvedeni pod posebnim uslovima.

Takođe, prijavljeno je da se oznake mogu videti na svim prerađenim proizvodima, od svinjskog mesa do banana. Postojeći propisi dozvoljavaju da se interveniše tek pošto je šteta prema potrošačima učinjena, pa se smatra da je i ovo prilika da se reaguje jer su kupci dovedeni u zabludu. Zbog toga je BEUC pozvao na potpunu zabranu ovakvih tvrdnji o neutralnosti ugljen-dioksida jer su, kako kaže, naučno nedokazani, a i netačni jer će proizvodnja svih vrsta hrane i pića uvek zahtevati emisiju ovog gasa. Suština je da navedene tvrdnje dovode potrošače u zabludu jer ostavljaju utisak da su proizvodi dobar izbor zato što su navodno proizvedeni vodeći računa o zaštiti klime. Druga šteta je u tome što te tvrdnje mogu odvratiti potrošače od promene ishrane. Na primer, neće se odlučiti za konzumiranje više hrane biljnog porekla, što bi bilo mnogo korisnije za klimu.