U Novom Sadu kreiraju probiotike nove generacije i istražuju žive bioterapeutske proizvode - Doprinos razvoju farmaceutske i prehrambene industrije, stočarstva i ribarstva
Ilustracija (Foto: science photo/shutterstock.com)

Probiotici nove generacije su živi mikroorganizmi identifikovani na osnovu komparativnih analiza mikrobioma koji ne spadaju u grupu tradicionalnih probiotika, kaže za Dnevnik dr Ivana Danilov, naučni saradnik sa Katedre za biotehnologiju Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu.
- Sa druge strane, živi bioterapeutski proizvodi su biološki proizvodi koji sadrže žive organizme, primenljivi za prevenciju i lečenje bolesti ili akutnih stanja kod ljudi, koji se pritom ne smatraju vakcinama. Naučnici u Srbiji upravo rade na razvoju i otkriću novih vrsta probiotika, kao i na razvoju održivih procesa njihove proizvodnje u industrijskim razmerama, bilo da je u pitanju njihova primena kao farmaceutika u humanoj i veterinarskoj medicini ili kao suplemenata ili aktivnih komponenti za proizvodnju funkcionalne hrane, što je takođe jedna od relativno novih oblasti istraživanja zasnovana na klasičnoj biotehnologiji - objašnjava dr Danilov, dodajući da budući da je komercijalizacija naučnih rezultata iz ovih oblasti u Srbiji na samom začetku, ekonomski efekti trenutno nisu zastupljeni u dovoljnoj meri, ali da se, posmatrajući tržišni potencijal novih probiotika, može se zaključiti da u znatnoj meri mogu doprineti razvoju farmaceutske i prehrambene industrije, kao i stočarstva i ribarstva u našoj zemlji.
Doktorka Danilov je jedna od osnivačica i direktorka biotehnološke startap kompanije NSoilab jer je proizvodnja probiotika usmerena ka multidisciplinarnim istraživanjima, a između ostalog uključena je i Istraživačka grupa za intenzifikaciju bioprocesa s Tehnološkog fakulteta Novi Sad. Istraživanja u oblasti razvoja formulacija novih probiotskih preparata započeta su kroz projekat koji je finansirao Pokrajinski sekretarijat za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost i obuhvatila su razvoj bioprocesnih rešenja za industrijski nivo proizvodnje probiotika nove generacije.
- Istraživanja u okviru ove istraživačke grupe su usmerena ka komercijalizaciji i jačanju tržišnog potencijala probiotika za humanu i veterinarsku medicinu. Glavni izazovi u proizvodnji probiotika nove generacije uključuju potrebu za boljim metodologijama kultivacije novih probiotskih sojeva, pristupačnijim sekvenciranjem genoma i metagenoma i superiornijim alatima za uređivanje i modifikaciju bakterijskih genoma radi rasvetljavanja uloge gena koji doprinose probiotskim svojstvima, što iziskuje dodatna finansijska sredstva i ulaganja u naučna istraživanja u ovoj sferi - pojašnjava dr Danilov.
________________________________________________________________________________________________________________
Neophodna značajnija institucionalna podrška
- Obrazovanje nacionalnih banki biološkog i genetskog materijala u velikoj meri bi doprinela implementaciji principa otvorene nauke u oblasti probiotika nove generacije i bržem dolasku do novih naučnih pomaka u ovoj oblasti - ističe dr Danilov i dodaje:
- Neophodna je i značajnija institucionalna podrška naučnicima u razvoju saradnje saprivrednim subjektima i istraživanju alternativnih ruta za komercijalizaciju rezultata naučnih istraživanja, uz odgovarajuće mehanizme zaštite intelektualne svojine, kako bi se obezbedila realna primenljivost razvijenih naučnih rešenja.
_______________________________________________________________________________________________________________
Ona ukazuje da, pored toga, razvoj probiotika nove generacije zahteva izvođenje prekliničkih i kliničkih ispitivanja bezbednosti i efikasnosti kod ljudi i životinja.
- Upotreba genetski modifikovanih mikroorganizama kao probiotika nove generacije uvodi dodatne nedoumice u pogledu regulative za tržišni plasman probiotika i prihvatanja od strane potrošača. Razvoj probiotika nove generacije, takođe, uključuje operativne razlike između laboratorija i proizvodnih pogona jer često imaju razvojnu putanju zasnovanu na iskustvu u laboratoriji, koja se značajno razlikuje od industrijskih uslova proizvodnje. Saradnja između istraživača, proizvođača i regulatornih agencija može pomoći u prevazilaženju ovih izazova u proizvodnji i komercijalizaciji nove generacije probiotika - ukazuje dr Danilov.
Sagovornica Dnevnika ističe da su regulative za probiotike nove generacije još uvek u fazi razvoja kao i da postoji potreba za jasnim smernicama za identifikaciju probiotskih sojeva, evaluaciju njihove bezbednosti i regulatorni okvir tržišnog plasmana:
- Osim toga, regulatorni zahtevi različiti su na različitim tržištima, ali je za početak neophodno precizno definisati uslove registracije probiotskih preparata nove generacije u Srbiji. Takođe, neophodna su značajnija ulaganja u istraživanje i razvoj novih probiotskih preparata za humanu i veterinarsku medicinu.
Firme:

Tagovi:
Tehnološki fakultet Novi Sad
Katedra za biotehnologiju Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu
NSoilab
Ivana Danilov
probiotik
probiotici
razvoj probiotika
živi bioterapeutski proizvodi
biotehnologija
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.