Recesija u nemačkom proizvodnom sektoru prelila se i na stanje u BiH - Gase se fabrike i radna mesta

Naime, kako su u razgovoru za "Nezavisne novine" rekli ekonomisti, zbog dešavanja u Njemačkoj u BiH je u određenim privrednim oblastima došlo do gašenja fabrika, kao i do gubitka radnih mjesta, ali i do stagnacije rasta plata.

Ekonomista Admir Čavalić ističe da će se ova situacija sa privredom Njemačke najviše odraziti na bh. izvoznike koji su najviše vezani za njemačko tržište.
- Ono što je bitno naglasiti jeste da mi ne možemo ništa uraditi osim da unaprijedimo naše poslovno okruženje kako bismo olakšali privrednicima da se brže adaptiraju na nove okolnosti - kazao je Čavalić i dodao da je jedino što BiH može da prati situaciju jer, kako kaže, BiH je svojevrsni ekonomski satelit EU, a prije svega Njemačke, i kao takvi domaća ekonomija zavisi direktno od ekonomskih kretanja u Njemačkoj.

- Stagniranje njemačke ekonomije traje od polovine prošle godine, a to se kod nas reflektuje na taj način da je došlo do gašenja fabrika, samim tim do gubitka radnih mjesta, ali i do stagnacije rasta plata - ističe Čavalić.

Kako je pojasnio, jedino na čemu privreda BiH sada može da radi jeste, kako kaže Čavalić, da se pokuša riješiti pitanje pristupanja svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

- Treba da pokušamo da radimo na unapređenju sa zemljama CEFTA, odnosno da na bazi Berlinskog procesa, regionalne saradnje, imamo rezervno tržište kao dodatnu opciju - kazao je Čavalić i dodao da treba tražiti i druga tržišta koja imaju jaku ekonomiju, a posebno sa zemljama sa kojima BiH nije sarađivala… "Na primjer, Sjedinjene Američke Države, ali i druge zemlje Evrope, pored Njemačke, Italije, Slovačke", zaključio je Čavalić.

Da se ekonomska kriza u Njemačkoj jako loše odražava na Evropu, jer je ekonomija Njemačke bila poznata kao motor Evrope, saglasan je i ekonomista Saša Stevanović.

- To se ogleda u manjim javnim investicijama, nedostatku inovacija, orijentisanosti na eksternu tražnju, dogmatizaciji pravila o dugu - kazao je Stevanović.

Dodao je da prognoze za njemačku ekonomiju nisu dobre, jer uzroci ekonomskih problema nisu otklonjeni.

- Direktna šteta koja se ogleda u smanjenom izvozu za BiH je oko 150 mil KM, ali je šteta mnogo veća, jer njemačka ekonomija i njena platežna sposobnost utiču na izvoz drugih zemalja, a izvoz drugih zemalja zavisi od uvoza iz BiH", kazao je Stevanović.

Ističe da, ako se posmatra posljednjih 10 do 15 godina, mjere i aktivnosti u njemačkoj privredi trebaju poslužiti kao iskustvo na koji način ne treba voditi ekonomiju.

- Možda je vođenje ekonomije bilo racionalno, bilo zasnovano na ekonomskim principima uspješne njemačke ekonomije, ekonomije recimo od prije svjetske ekonomske krize, ali su vremena od tada neracionalna i principi vođenja ekonomije su se promijenili - ističe Stevanović.

Kako je rekao, slikovit primjer je da se njemačka ekonomija takmiči s ekonomijom SAD, Kine, Indije iako te ekonomije vode politiku konstantnih državnih deficita.

S druge strane, kaže Stevanović, Njemačka vodi suprotnu politiku, malog deficita ili malog suficita, a onda imamo rezultat koji je na djelu.

- Konkurentnost njemačke ekonomije se smanjuje, a drugih povećava. Možda su potezi drugih iracionalni, ali se protiv njih ne možemo boriti, nego se moramo prilagoditi. Njemačka ekonomija očigledno nije - zaključio je Stevanović.

Admir Čavalić

Saša Stevanović

Markit ekonomiks

Njemačka privreda

ekonomska kretanja u Njemačkoj

domaća ekonomija

ekonomska zavisnost

CEFTA