Drastičan pad izvoza gvožđa i čelika BiH: Skoro 100 mil EUR manje novca

Izvoz gvožđa i čelika, ali i proizvoda od gvožđa i čelika je u prvom polugodištu ove godine drastično pao jer je prihodovano skoro 200 mil KM manje novca u odnosu na šest mjeseci prošle godine.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, koji su objavljeni u njihovom Infokomu piše da je izvoz gvožđa i čelika u šest mjeseci prošle godine iznosio 356.572.963 KM, dok je u istom periodu ove godine iznosio 227.145.390 KM.

Ovo znači da je pad izvoza za 36,3 odsto ili 129.145.390 KM.

Što se tiče proizvoda od gvožđa i čelika, izvoz je u prvoj polovini prošle godine bio 642.171.496 KM, dok je u istom periodu ove bio 572.872.552 KM.

Manji je izvoz za 10,79 odsto ili za 69.298.944 KM.

Ukupan izvoz metalske i elektro industrije BiH je ove godine iznosio 3.476.960.716 KM, a uvoz 5.331.108.729 KM, što znači da je spoljnotrgovinski deficit u ovoj grani industrije bio oko 1,85 milijardi KM.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su naveli da su već duži niz godina najznačajnije izvozne kategorije metalske i elektro industrije Bosne i Hercegovine električne mašine i oprema i njihovi dijelovi s udjelom u ukupnom izvozu od 22,3%. Slijede kotlovi i mašine sa 20% te proizvodi od željeza i čelika s udjelom od 16,5%, aluminijum i proizvodi od aluminijuma sa 14% i auto-dijelovi sa 10%.

- Najveći pad izvoza od 93 miliona KM metalska i elektro industrija je zabilježila na tržištu Austrije, zatim Italije (30 miliona KM) i Srbije (27 miliona KM). Rast izvoza u prvih šest mjeseci 2024. bilježi se na tržištu Hrvatske (47 miliona KM), Bugarske (13,4 miliona KM) i Mađarske (11 miliona KM) - piše u Infokomu.

Dodali su da su najveće uvozne kategorije metalske i elektro industrije kotlovi i mašine (25%), vozila (21%) te električne mašine i uređaji (18%).

- Vodeća uvozna tržišta metalske i elektro industrije u Bosni i Hercegovini su Njemačka (11%), Hrvatska (11%), Slovenija (10%) Srbija (9%) i Italija (9%) - stoji u ovim podacima.

Ekonomista Igor Gavran smatra da je pad tražnje sigurno imao ulogu u smanjenom obimu izvoza, ali i interne odluke i problemi proizvođača u BiH, prije svega ArcelorMittala u Prijedoru i Zenici.

- Imali smo i prekide proizvodnje i njihove žalopojke o neisplativosti i nekonkurentnosti, iako su u prethodnim godinama ostvarivali multimilionsku dobit koju su mogli ulagati u tehnološki razvoj i jačanje konkurentnosti. Jer, iako je tražnja u Evropi manja, ipak i taj manji obim nekog snabdijeva i to onaj ko je najkonkurentniji. Umjesto da naši proizvođači jačaju vlastitu konkurentnost, oni zarađenu dobit vjerovatno iznose izvan države. Da jačaju konkurentnost, naš izvoz bi mogao rasti umjesto da pada - naglasio je Gavran za Nezavisne novine.

Dodao je da postoji jedan objektivan problem za sve proizvođače i prerađivače u BiH u prethodnom periodu, a to je konstantan rast troškova, prije svega cijene struje, što umanjuje njihovu konkurentnost nezavisno o svim drugim faktorima.

- Još jedan faktor koji je dugoročnog karaktera je da se bh. privreda uglavnom potpuno vezala za tržište EU i vrlo je malo pokušaja da se pronađu alternativna tržišta gdje bi se mogao nadomjestiti pad evropske tražnje. Ogroman je rizik ovisnost o tržištu EU i generalno Zapada u situaciji globalnih promjena i jačanja nekih drugih ekonomija s kojima treba više da sarađujemo - zaključio je Gavran.