Gde je Srbija uložila novac iz zelenih obveznica?
Ilustracija (Foto: Pixabay/Geralt)

Vlada Srbije je 2021. plasirala svoju prvu zelenu obveznicu, za 1 mlrd EUR, i to sa dotad najnižim troškovima finansiranja za državni dug, koji se naziva i suverenim dugom. Celokupna suma je raspodeljena. Inače, od 990 mil EUR, 31,9% je obračunato u tri godišnja budžeta pre prodaje. Konsultantska firma E Co. je objavila brojke u drugom po redu, završnom izveštaju.
Autori su ugrubo procenili doprinos ovog paketa zelenih obveznica umanjenju emisija, u investicijama u kojima je učestvovao, na 60.000 do 70.000 tona ugljen-dioksida godišnje. To je milion i po tona tokom čitavog perioda, od ukupno tri miliona tona.
U sektoru obnovljivih izvora energije utrošeno samo 0,1% sredstava
Pravni okvir Srbije za zelene obveznice propisuje da prihod od takvih transakcija ide za železnicu i metro, kanalizaciju, upravljanje vodama i otpadnim vodama, zaštitu od poplava, zaštitu biodiverziteta, sprečavanje zagađivanja i kontrolu zagađenosti, upravljanje otpadom, energetsku efikasnost i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Zelena energija čini samo 0,1% investicija. Jedini javni poziv domaćinstvima za subvencije za krovnih solarnih panela omogućio je instaliranje ukupno tri megavata. Korisnika je pet stotina, stoji u dokumentu "Serbia Green Bond Report". Druga komponenta je program za solarne termalne kolektore, a potpisano je 89 ugovora.
U primerima iz troškovnika navedeno je da je za jedan fotonaponski sistem od 15 kilovata odvojeno 23.209 EUR. Korisnik je Osnovna škola Isa Bajić u Kuli.
Opština je učestvovala sa 30%, a ostatak je pokriven iz zelenih obveznica. Škola je pritom dobila status prozjumera.
Mere poboljšanja energetske efikasnosti imale su 1,6% udela u zbiru. Subvencije su sprovedene preko pet javnih poziva za privatne objekte i dva za javne zgrade. Tako je obnovljeno 89 javnih zgrada, skoro 119.000 kvadratnih metara. Obuvaćeno je 20.000 domaćinstava.
Zelene obveznice omogućile kupovinu tri železničke kompozicije, obnovu 79,4 kilometra pruge
Sektor saobraćaja je dobio najveći deo sredstava, 36,8%. U dokumentu piše da su izvedena četiri železnička projekta, dva za vodotokove i jedan za vozila.
Kupljena su tri električna voza, a rekonstruisano je 79,4 kilometra pruge. Grantove su dobili vlasnici i vlasnice 395 vozila s manjim negativnim uticajem na okolinu. Od toga su 350 bili putnički automobili i kombiji.
Na održivo upravljanje vodama i otpadnim vodama potrošeno je 29,3% prihoda i to je druga stavka po visini. Srbija je izgradila ili rekonstruisala akumulacije od ukupno 70 miliona kubnih metara, pokazuje izveštaj.
Među korisnicima s velikim udelom bio je i sektor sprečavanja i kontrole zagađenja, uključujući cirkularnu ekonomiju - 21,5%. Između ostalog, omogućeno je čišćenje 22 zagađene lokacije. Njihova zbirna površina je 1,6 kvadratnih kilometara.
Preostalih 10,8% su bili za zaštitu životne sredine i biodiverziteta i održivu poljoprivredu. Vlasti su pokrenule aktivnosti održivog upravljanja šumama na 279.000 hektara kao i zaštitu, obnovu ili održavanje 30.000 hektara zemljišta, piše u dokumentu.
Izveštaj je sastavljen uz pomoć Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Tagovi:
E Co
Program Ujedinjenih nacija za razvoj
zelene obveznice
prodaja zelenih obveznica
zelene obveznice ulaganje
Serbia Green Bond Report
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.