Mirad Maglić, direktor za poslovne aplikacije regija CEE MC i Evroazije u Microsoftu - Sve je moguće uz trud i zalaganje

Na čelo Microsofta u BiH došao je prije nešto više od tri godine, a tome je poslije dodao i još jednu važnu poziciju - direktor odjela poslovnih aplikacija u 25 zemalja srednje i Istočne Evrope (CEE MC) kao i Evroazije. Njegov karijerni put u Microsoftu je počeo 2006. godine dolaskom na poziciju inženjera u pretprodaji, onda kasnije postaje savjetnik za IT sigurnost, pa menadžer partnerskih kanala, a danas je regionalni direktor. Prije ove velike korporacije svoje znanje je koristio da pokrene prvi internet klub tada u BiH, a bio je i stručni saradnik IT magazina INFO.

Upravo zbog važnosti pozicija koje obavlja i pažljivo građene karijere čekali smo lijepu priliku na intervju sa njim. Jer, takve karijere znače da je uložen veliki trud i energija, a sve to prati istinska strast i radost za oblašću kojom se bavite. Već na početku nam je rekao da u slučaju da nije uspio u IT-u, bio bi vjerovatno glumac. Voli ronjenje i vožnje motorom, jer ga to opušta.

- Rođen sam i odrastao u Zenici, prije gotovo 48 godina. Kao i svakoga, za rodni grad me veže mnoštvo uspomena i prijatelja, lijepih trenutaka, kao i onih manje prijatnih, ali svakako iskustvenih. Dječački snovi i iluzije čime bih se mogao baviti nisu bili značajno drugačiji od nekog standarda za to vrijeme. Pilot, policajac, u stvari milicioner - no na kraju je ispalo nešto sasvim drugačije. Jedno vrijeme sam se vidio i u glumi i nastupao na dječijoj sceni zeničkog pozorišta, pa se iz toga izgradila ljubav ka teatru općenito, kao i sklonost ka javnim nastupima, što mi je značajno koristilo u dosadašnjoj karijeri. Međutim, kompjuteri su vrlo brzo, tokom osnovne škole, prerasli u moj prvenstveni interes, i to su ostali do danas. Ali, da nisam uspio izgraditi karijeru u informacionim tehnologijama, bio bih, najvjerojatnije, glumac - počinje priču za eKapiju Mirad Maglić.

- Relativno rano, sa devet ili deset godina, sam prvi put vidio kompjuter u maminoj kancelariji i postao gotovo opsjednut njime. Od tada, stalno sam tražio razlog da se nekako pojavim na maminom poslu. Roditelji su imali dosta razumijevanja za moje interesiranje i dosta brzo nabavili naš prvi kompjuter, Commodore 64. U pauzama između različitih igrica, počelo me je zanimati programiranje, koje mi je izgledalo kao čista magija i od tada nije bilo dileme da će moje buduće zanimanje biti povezano upravo s informacionim tehnologijama.

Otkud ja u poslovnim aplikacijama? Pa, početak upotrebe informacionih tehnologija upravo se odnosi na poslovne aplikacije. Prve aplikacije koje su ušle u poslovne organizacije su bile ili računovodstvene ili namijenjene planiranju i projektiranju. Svi drugi vidovi aplikacija, onih koje većina nas danas koristi, od obrade teksta, upravljanja tablicama ili online komunikacije su moderne inkarnacije alata poput pisaće mašine, fotokopirke ili službenog automobila (video konferencije) - dakle podrška poslovanju, a ne upravljanje poslovanjem.

Kako je bilo u počecima IT-ija, tako je i danas – poslovne aplikacije, za upravljanje financijama, prodajom, nabavnim lancima, proizvodnjom…su podrška za suštinske aktivnosti poslovanja svake organizacije i njezin rast i razvoj. Naravno, moderni alati za produktivnost su važni i predstavljaju infrastrukturu firme, ali nisu strateška prednost kakvu predstavljaju moderne poslovne aplikacije.

- Sredinom devedesetih godina otišao sam u Veliku Britaniju i tamo započeo studije softverskog inženjeringa. To je za mene, u tom trenutku, izgledalo kao naučna fantastika, imajući u vidu tadašnju situaciju u Bosni i Hercegovini. Za vrijeme studiranja sam uvidio potencijal digitalnih tehnologija i shvatio koliki je njihov značaj kada su u pitanju društvo i poslovni svijet. Internet se tih godina tek razvijao, te se može reći da sam imao privilegiju da budem dio tog pionirskog razdoblja. Diplomirao sam 1998. godine na Univerzitetu u Wolverhamptonu, te 2010. godine stekao i MBA na Cotrugli poslovnoj školi u Zagrebu.

U Bosnu i Hercegovinu sam se vratio 1999. godine. Tada sam sa dvojicom prijatelja otvorio prvi internet klub u zemlji. Zatim sam narednih nekoliko godina radio i kao suradnik IT magazina. Na taj način sam želio da pomognem društvu u kojem živim da uhvati korak sa ostatkom digitalnog svijeta. Najzad, moja karijera u Microsoftu otpočinje 2006. godine, sa pozicijom inženjera u pretprodaji. Dalje me je razvojni put vodio do mjesta savjetnika za IT sigurnost, zatim menadžera partnerskih kanala, pa sve do regionalnog direktora. Danas vodim segment poslovnih aplikacija u 25 zemalja srednje i istočne Evrope (CEE MC), kao i Euroazije.

Studiranje u Velikoj Britaniji pružilo mi je mogućnost da učim od vrhunskih stručnjaka. To je za mene kao dvadesetogodišnjaka bila prekretnica u svakom pogledu, kako karijernom tako i privatnom. Ta prilika činila se nevjerojatnom i usadila mi je osjećaj da je sve moguće uz trud i zalaganje. Dolazak u Microsoft i iskustvo koje sam tamo stekao bili su još jedan pokazatelj da moja karijera ide u pravom smjeru. To mi je dalo dodatno samopouzdanje i odlučnost da nastavim sličnim ili jačim tempom.

- Iako sam proveo dobar, veći dio svog poslovnog života u Microsoftu, najveći izazov predstavlja pronalaženje pravog balansa između poslovnog i privatnog života. Multinacionalne korporacije, posebno s globalnim prisustvom, nikada ne spavaju – radni dan često počinje još s prvom jutarnjom kafom, a često završava prilično kasno uvečer. Tržišta za koja sam odgovoran se prostiru kroz sedam vremenskih zona, pa kad je kod nas jutro, u nekim od tih zemalja radni dan je već pri kraju.

S druge strane, i prije pandemije, a posebno danas, rad u velikim korporacijama ima i značajnih prednosti. Mi imamo prilično široku slobodu u tome odakle i kako radimo, bez insistiranja na dolasku u ured ili na formalnom radnom vremenu i slično. Taj trend takozvanog hibridnog rada se sve više širi i izvan korporativnog svijeta i smatram da je jedan od najvećih napredaka u poslovanju općenito, a koje ne bi bilo moguće bez modernih komunikacijskih i poslovnih softverskih rješenja ili, drugim riječima, digitalne transformacije.

Čvrstog sam uvjerenja da je ubrzana digitalna transformacija, koja će organizacijama omogućiti agilnije poslovanje kroz veću brzinu i kvalitetu donošenja odluka, te efikasniju komunikaciju unutra ali i prema vani, ključna za održavanje i dalji razvoj poslovanja, ali i kreiranje većeg stepena zadovoljstva uposlenika, što je, po mnogim relevantnim mišljenjima, ključni faktor poslovnog uspjeha danas, a posebice u budućnosti.

Osnivač Virgina, Ričard Branson je rekao da je ključ uspjeha prvenstveni fokus na zadovoljstvo vaših uposlenika, a ne klijenata. Zadovoljan uposlenik će se pobrinuti da su njegovi klijenti također zadovoljni, a nezadovoljan i nezainteresiran radnik ima izuzetan negativan utjecaj ne na jednog, nego na veliki broj klijenata.

Raditi za i napredovati unutar svjetski poznate kompanije poput Microsofta, svakako je veliko priznanje i motivacija, ali i velika odgovornost. Tržište je veliko i kompleksno, a područje za koje sam odgovoran vrlo se živo i dinamično razvija te je konkurencija velika, što je za mene dodatna motivacija da budemo uspješni, kao i prilika za lični i poslovni razvoj.

Na koje projekte u Microsoftu je posebno ponosan?

- Kada je riječ o projektima ili proizvodima, teško je zaista izdvojiti najzanimljivije. Veoma sam ponosan na činjenicu da sam jedan od inicijatora kreiranja Microsoftove zajednice korisnika u BiH, ali i konferencije NetWork, koja je danas jedna od najznačajnijih poslovno-tehničkih konferencija u jugoistočnoj Europi.

U skorije vrijeme, izdvojio bih rad na širenju podrške za Dynamics 365 Business Central, rješenje za upravljanje poslovanjem bazirano u oblaku, koje je napravljeno za male i srednje kompanije kako bi što lakše povezale različite poslovne segmente te uštedile vrijeme i novac. Upravo ovog mjeseca, lansiramo ovaj proizvod na šest novih tržišta, između ostalih u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, te Gruziji i Mongoliji, čime želimo poslovnim subjektima u ovim zemljama omogućiti pristup najmodernijem poslovnom rješenju na planeti, te svjedočimo predanosti Microsofta svakom od ovih tržišta. U svakoj od ovih zemalja radimo s domaćim partnerima, koji posjeduju znanje i kapacitete za brzu implementaciju i početak korištenja, uz minimalne kapitalne investicije – želimo naša rješenja učiniti dostupnim svakome ko u njima vidi prednost za sebe.

Business Central kompanijama pomaže da integriraju financije, prodaju, usluge i operacije da bi dobile precizan i sveobuhvatan pregled svog poslovanja. Povezujući navedene segmente, poslovni procesi postaju jednostavniji, unaprjeđuje se interakcija s korisnicima, a kompanije mogu donositi informiranije odluke koje se temelje na podacima.

Uz Dynamics 365 partnere moguće je jednostavno oblikovati i prilagoditi aplikaciju za specifične potrebe industrije ili poslovanja. Na taj način kompanije štede vrijeme i povećavaju produktivnost, oslobađajući kreativnost koja donosi inovacije. Upravo je inovativni potencijal ono što našu regiju čini posebnom, a ovakvi alati koji pojednostavljuju poslovanje upravo su ono što je potrebno da se kompanije mogu usredotočiti na inovacije.

- Slobodno mogu da kažem da je BiH rasadnik tehnoloških talenata. IT sektor je jedan od najbrže rastućih poslovnih sektora u državi, postoji sve veći broj kvalitetnih firmi koje se bave razvojem softvera, poznate međunarodne firme za razvoj softvera i konsalting ovdje imaju svoja predstavništva s desetinama, a u nekim slučajevima i stotinama zaposlenih, uglavnom mladih, inženjera i inženjerki. Microsoft je već godinama jedan od ključnih pokretača razvoja izuzetno uspješnog i brzorastućeg domaćeg IT sektora. Njegova uloga doprinosi ne samo razvoju ove privredne grane, već i partnerstvu sa obrazovnim sektorima, čija uloga vremenom postaje sve šira i značajnija. Digitalna transformacija u koju smo mi tek zagazili, predstavlja sjajnu šansu domaćim stručnjacima za osvajanje stranih tržišta.

S druge strane, domaće tržište sve značajnije zaostaje za regijom, a posebno ostatkom svijeta, kada govorimo o nivou upotrebe IT rješenja u poslovanju. U jednom nedavnom istraživanju, Bosna i Hercegovina je najlošije ocijenjena europska zemlja po stepenu razvoja informacionog društva i ulaganja u digitalnu transformaciju. Jako mi je žao što je jako malo organizacija koje su aktivno prepoznale da bez ubrzane digitalizacije, bez obzira na vašu industriju, tržište ili veličinu, rast poslovanja u budućnosti će biti značajno otežan na domaćem, a gotovo nemoguć na inostranim tržištima.

Još jedan problem koji vidim je nepovjerenje populacije u online poslovanje – rijetki su uspješni primjeri elektronske trgovine, iako se i taj trend kreće u pozitivnom pravcu, ali nedovoljno brzo. Dobar primjer su aplikacije za dostavu hrane, koje smo tokom pandemije prvi put susreli i koje su se "primile", čime smo stekli veće povjerenje u elektronsku trgovinu. Ali, nedostaju i drugi, državni servisi, gdje umjesto online zahtjeva i korespondencije, još uvijek veoma često koristimo procese iz devetnaestog stoljeća, pečat, potpis, ovjerene fotokopije…

Period u kojem smo trenutno, a posebno onaj koji je ispred nas, pred poslovne organizacije stavlja cijeli niz novih izazova uzročenih globalnom ekonomskom i političkom krizom. Još tokom pandemije krenuli smo osjećati makroekonomsku krizu globalnih razmjera, s početka kroz probleme u lancima dobave robe, koji se sada šire i ka energetskom i prehrambenom sektoru. Financijski izazovi i rastuća inflacija, te moguća recesija globalnih razmjera, su očigledne prijetnje gotovo svim granama privrede, kod nas, ali i svuda u svijetu. U takvim okolnostima, upravljanje poslovnim organizacijama iziskuje nove metode i pravce djelovanja, i volio bih kada bi ova prilika bila kvalitetnije prepoznata i u Bosni i Hercegovini.

Pamet i znanje imamo, vrijeme je da, kao društvo u cjelini, krenemo kapitalizirati te prednosti.

- Otvorenost, iskrenost i spremnost na kompromis ubrzavaju poslovne rezultate. Ako nedostaje samo jedna od ove tri nabrojane vrijednosti, vrlo brzo dolazi do nepovjerenja i animoziteta, a onda se energija troši na njihovu eliminaciju, a ne na bitne teme. Spremnost na priznavanje vlastite greške ili odgovornosti je, također, važna osobina – ko radi taj i griješi, kaže narodna izreka, pa nije problem pogriješiti, jer se iz uči i napreduje iz grešaka, a ne iz uspjeha.

Otvorenost ka učenju i usvajanju novih znanja i vještina je također osobina koju veoma cijenim kod svojih kolega, a i sam se veoma fokusiran na njih. Spremnost na stalno učenje pokazuje zrelost, zainteresiranost i samorefleksiju, i s takvim ljudima je ugodno raditi, jer učenje eliminira rigidnost i statičnost, a to su dvije stvari koje danas ne smiju postojati na radnom mjestu.

- Po mom mišljenju, najbitnija osobina koja odlikuje lidera je spremnost za stalnim učenjem i ličnim razvojem, jer živimo u svijetu koji se mijenja pred našim očima pa vještine i znanja koje imamo danas, već sutra mogu biti nedovoljni i nerelevantni. Lider treba da bude otvoren za nove stvari, ljude i ideje, znatiželjan, orijentiran ka rastu i razvoju. Danas kada smo prihvatili hibridni rad kao novi način rada, lider treba biti i empatičan te osluškivati želje i potrebe zaposlenika kako bi kod njih dodatno osnažio osjećaj pripadnosti i zajedništva u okruženju u kojem je osobni kontakt među kolegama postao znatno rjeđi nego prije. Također, smatram da, bez obzira na svu stručnost i znanja iz digitalnih tehnologija, poznavanje stranih jezika može mnogo da pomogne, kako na poslu tako i u životu.

- Danas sam na veoma izazovnom radnom mjestu i moram reći da je preda mnom još dosta neostvarenih ciljeva, s kojim želim da uhvatim u koštac prije nego sam spreman za naredni korak u karijeri. Područje poslovni aplikacija je veoma kompetitivno, te je moj cilj da dalje unaprijedim Microsoftovu poziciju na tržištima za koje sam odgovoran.

Želja i aspiracija za buduće korake svakako ima, ali ne bih ih baš nazvao neostvarenim željama, već prije nadolazećim planovima – uživam u radu s poslovnim aplikacijama, pa duboko vjerujem da će one biti u fokusu i u nastavku moje karijere. Svakako se vidim u Microsoftu u doglednoj budućnosti i mislim da teško da postoji bolje mjesto za realizaciju planova za budućnost.