NavMenu

Evropske razlike oko ograničenja cene ruske nafte

Izvor: Beta Sreda, 30.11.2022. 14:36
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: QiuJu Song/shutterstock.com)Ilustracija
Samo nekoliko dana pre nego što na snagu stupi naftni embargo Evropske unije (EU) protiv Rusije, njene članice još pregovaraju o gornjoj granici cena ruske nafte koje će se, u skladu s ranijim dogovorom Brisela i zemalja G7, primenjivati od 5. decembra. Dok se Evropska komisija zalaže za maksimalnu cenu od 65 USD po barelu, pojedine članice na čelu s Poljskom kažu da to neće uticati na zaradu Moskve od fosilnih goriva i smanjenje njene mogućnosti da finansira rat u Ukrajini, pišu svetski mediji a prenosi Radio slobodna Evropa.

Devet meseci otkako su tenkovi ruskog predsednika Vladimira Putina prešli granicu Ukrajine, svet još kupuje ogromne količine crnog zlata od Rusije, piše Tajms (The Times).

U oktobru je Rusija dnevno izvozila 7,7 miliona barela nafte i naftnih derivata, prema podacima Međunarodne agencije za energetiku, što je, naglašava londonski list, samo neznatno manje u odnosu na osam miliona barela dnevno u januaru i više od prosečnih 7,5 miliona barela dnevno prošle godine.

Procenjuje se da je taj izvoz doneo prihode od 17,3 mlrd USD Kremlju samo u oktobru, dok je prihod od ruskog izvoza nafte za godinu do danas iznosio skoro 200 mlrd USD.

Ovo bi uskoro trebalo da se promeni, ukazuje Tajms, ističući da bi naftni embargo EU dogovoren letos trebalo da stupi na snagu 5. decembra kako bi se eliminisala velika većina uvoza ruske nafte, a zabrana naftnih derivata usledila bi u februaru.

Vlade Evropske unije 28. novembra nisu uspele da se dogovore o ograničenju cene ruske sirove nafte, jer je Poljska insistirala da ta granica mora biti niža od one koju je predložila G7 , navodi Reuters.

Ako do sledećeg ponedeljka ne dođe do dogovora vlada zemalja članica Evropske unije o ograničenju cena, Brisel će primeniti oštrije mere dogovorene još krajem maja, koje podrazumevaju zabranu uvoza ruske sirove nafte od 5. decembra i naftnih derivata od 5. februara.

G7 je predložio ograničenje od 65 do 70 USD po barelu, ali Poljska, Litvanija i Estonija tvrde da to neće naškoditi Moskvi jer se ruskom naftom trguje ispod tog raspona na 63,50 USD.

Ove tri evropske zemlje zalažu se za granicu cene od 30 USD po barelu, ukazuje Rojters, naglasivši da s proizvodnim troškovima procenjenim na oko 20 USD, Moskva, koja isporučuje 10% svetske nafte, ima veoma veliki profit od svog izvoza.

Ipak, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal), SAD i njeni saveznici iz G7 se nadaju da će se 27 članica EU složiti oko visine gornje granice cena ruske nafte pre 5. decembra, uz očekivanja da će se tim planom smanjiti ruski prihodi od nafte ali i zadržati dostupnost ruske nafte na globalnim tržištima.

Iako se o tome raspravljalo više puta tokom ove godine, pitanje postavljanja gornje granice cene ruske nafte je, naglašava američki list, ostalo nerešeno zbog neslaganja SAD i Evrope, kao i razlika unutar EU.

Dok zvaničnici iz Poljske, Estonije i Litvanije smatraju da su predložene cene od oko 65 USD po barelu previsoke, Grčka, Kipar i Malta – tri članice EU sa snažnom pomorskom industrijom - žele da osiguraju da cena bude dovoljno visoka da bi se trgovina ruskom naftom mogla nastaviti, što je pozicija koju će verovatno podržati SAD.

Za primenu gornje granice cena ruske nafte biće potrebno delovanje ne samo saveznika iz G7, već i jednoglasni dogovor između 27 država članica EU, jer to znači izmenu već dogovorenog embarga Brisela na rusku pomorsku naftu koji počinje 5. decembra, piše Fajnenšl tajms (Financial Times).

Pojedine evropske diplomate insistiraju na postizanju dogovora prije 5. decembra, te kritikuju pristup Varšave uz tvrdnju da u ovom trenutku treba poslati "jasne signale jedinstva Vladimiru Putinu".

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, s druge strane, podržao je predlog Poljske rekavši da bi cena ruske nafte koja se transportuje morem trebala biti ograničena na 30-40 USD po barelu.

Međutim, Fajnenšel tajms ukazuje na upozorenja analitičara, ako se limit cena postavi prenisko, Rusija bi mogla izgubiti podsticaj da nastavi s proizvodnjom te bi mogla podići cene nafte radi kompenzacije.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.