Zašto imunološki sistem pamti koronu duže od šest meseci?

Stručnjaci iz SAD i Švajcarske proučavali su ćelije osoba koje su bile zaražene koronavirusom i otkrili da je, pošto su im se antitela vremenom smanjila, nivo B ćelija (B-limfocita) ostao isti.
B-limfociti su važan deo imunološkog sistema, jer je reč o ćelijama koje "pamte" patogene i u slučaju reinfekcije podstiču imunološki sistem da ponovo pokrene proizvodnju antitela za borbu sa virusom.
- Takav odgovor B ćelija odgovoran je za zaštitu od ponovne infekcije i od vitalnog je značaja za efikasnu vakcinu - kaže se u studiji objavljenoj u časopisu Nature.
- Naše istraživanje je pokazalo da "pamćenje" B ćelija ne propada nakon šest meseci, nego upravo suprotno – nastavlja da se razvija. To ukazuje na mogućnost da pojedinci koji su bili zaraženi koronavirusom mogu brzo i efikasno da odgovore na ponovnu izloženost virusu - napisali su autori.
U njihovo istraživanje bilo je uključeno 87 ljudi sa potvrđenom dijagnozom kovida-19 proučavanom u periodu od mesec dana do šest meseci nakon zaraze. Aktivnost njihovih antitela vremenom je opadala, ali broj B ćelija se nije promenio. Taj proces bi trebalo da izazove proizvodnju potentnijih antitela u slučaju druge infekcije.
Koliko dugo traje imunitet nakon zaraze koronavirusom pitanje je kojim se naučnici bave već neko vreme, jer je to ključ za predviđanje dinamike pandemije. I dok su ranija istraživanja već utvrdila da antitela mogu relativno brzo da propadnu, sada je pokazano da i ostali delovi imunološkog sistema, poput B ćelija, mogu da imaju ulogu u dugoročnijem imunitetu.
Studija objavljena u časopisu Science ovog meseca upućuje na to da gotovo svi važniji delovi imunološkog sistema koji mogu da prepoznaju i zapamte novi patogen nastavljaju da reaguju na virus najmanje osam meseci.