Fiskalna strategija za 2019. ne prepoznaje nizak privredni rast kao najveći problem
Izvor: Beta
Petak, 28.12.2018.
12:10


(Foto: NicoElNino/shutterstock.com)

Savet je ocenio da u Fiskalnoj strategiji Vlade Srbije za 2019. sa projekcijama za 2020. i 2021. godinu "većina ekonomskih i fiskalnih izazova na koje bi Vlada trebalo da odgovori do 2021. nije dobro adresirana u Strategiji, a neki veliki problemi se u njoj i ne pominju".
Ocenjeno je da Srbija u brzini privrednog rasta sistematski zaostaje za uporedivim zemljama centralne i istočne Evrope (CIE), jer je od 2010. do 2018. godine kumulativni rast privrede Srbije bio oko 15%, dok su zemlje CIE u proseku imale dvostruko brži rast.
- Da bi privreda Srbije mogla da ima visok i održiv privredni rast najmanje jedan procentni poen viši od proseka zemalja CIE, čime bi počela da ih pristiže u razvoju, učešće investicija u bruto domaćem proizvodu (BDP) trebalo bi da iznosi oko 25%, a sada je 18,5% - naveo je Savet.
Strategija ne prepoznaje ni problem lošeg stanja osnovne infrastrukture Srbije - puteva, železnice i zaštite životne sredine, navodi Savet i dodaje da snažno povećanje javnih investicija nije potrebno samo zbog ubrzanja privrednog rasta već i zbog veoma lošeg stanja infrastrukture.
Fiskalni savet je naveo da je zbog dugogodišnjih niskih ulaganja u zaštitu životne sredine Srbija među najzagađenijim evropskim zemljama, što ozbiljno ugrožava zdravlje i skraćuje prosečan životni vek stanovnika.
Poražavajuća je činjenica da, kako se navodi, ni najveći gradovi u Srbiji, Beograd i Novi Sad, još nemaju postrojenja za preradu otpadnih voda, pa se kanalizacija direktno izliva u vodotokove.
Strategija ne prepoznaje ni problem niskog kvaliteta usluga koje pruža država u važnim oblastima poput zdravstva i prosvete, ali i Poreske uprave koja godinama ne uspeva da se modernizuje, saopštio je Fiskalni savet.
- Vlada nema konkretan plan kada će preći na održivi model upravljanja brojem zaposlenih u državi i napokon ukinuti štetnu zabranu zapošljavanja - navodi Fiskalni savet.
Strategija, smatra Fiskalni savet, ne uviđa neuređenost javnih finansija na lokalnom nivou vlasti.
- Budžeti lokalnih samouprava jesu neuporedivo manji od budžeta Republike, pa samim tim i njihovi pojedinačni problemi često ostaju u drugom planu pri vođenju fiskalne politike - piše u saopštenju.
Strategija, kako je ocenio Fiskalni savet, ne tretira na zadovoljavajući način ni neuspešno poslovanje javnih i neprivatizovanih državnih preduzeća.
Privatizacijom Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor i Poljoprivredne korporacije Beograd (PКB) napravljen je, kako se navodi, znatan napredak u rešavanju problema neuspešnih državnih preduzeća, a najveći preostali problemi su Resavica, Petrohemija i MSK, kao i Ikarbus, Lasta, Simpo, Jumko, Tigar, Trajal.
"Resavica svake godine dobija iz republičkog budžeta subvencije od 4,5 milijarde dinara za plate zaposlenih, što znači da država godišnje subvencioniše svakog zaposlenog u ovom preduzeću sa oko 10.000 evra", naveo je Fiskalni savet.
Dodaje se i da se reforma najvećih javnih preduzeća svodi praktično samo na Železnice Srbije, a Elektroprivreda Srbije i dalje investira manje od amortizacije, "što može biti kočnica budućem privrednom rastu".
Kao najvažniju pozitivnu stranu Strategije Fiskalni savet navodi to što se nizak fiskalni deficit od 0,5 odsto BDP-a, koji se planira budžetom za 2019. godinu, trajno zadržava i u narednim godinama.
"Po prognozama iz Strategije, javni dug bi trebalo da padne ispod 50 odsto BDP-a tokom 2020. što je realistična projekcija i dobar rezultat uzimajući u obzir to da je na kraju 2015. javni dug bio preko 70 odsto BDP-a", piše u saopštenju Saveta.
Fiskalni savet je međutim naveo da od 2015. javnost nema informacije o tome kako su budžetom planirana sredstva zaista potrošena, budući da je Vlada od tada prestala da dostavlja Skupštini predloge zakona o završnom računu republičkog budžeta.
Navedeno je i da "Vlada godinama ne pravi kredibilan srednjoročni plan za vođenje ekonomske politike na osnovu kog bi se definisali budžetski prioriteti i pravili godišnji budžeti".
Budžetski kalendar se ne poštuje još od 2012. godine, od kada se Strategija usvaja približno u isto vreme s godišnjim budžetom, pa tako ona proizilazi iz budžeta, umesto da bude obratno, što kako je naglašeno, "potpuno obesmišljava njenu ulogu".
Dodaje se i da fiskalna strategija godinama ne ispunjava svoju osnovnu svrhu da bude kredibilan strateški dokument za upravljanje javnim finansijama u srednjem roku.
Fiskalni savet je ocenio da je do 2017. moglo da bude razumevanja za ove propuste Vlade, jer je stabilnost javnih finansija bila ugrožena i najvažnije je bilo izbegavanje krize javnog duga, ali od kada je opasnost od krize prošla i javni dug je načelno stavljen pod kontrolu, "nema više opravdanja za to da se fiskalna politika i dalje vodi od godine do godine, sa čestim promenama prioriteta i bez jasnih strateških ciljeva".
Zbog toga Fiskalni savet ponovo poziva Vladu da od 2019. poštuje zakonski definisane budžetske procedure i njihovu suštinu.
Firme:











RESAVICA DESPOTOVAC

Tagovi:
Fiskalni savet
fiskalna politika Srbije
fiskalna strategija za 2019
Fiskalnoj strategiji Vlade Srbije za 2019
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.