Prekvalifikacijom do posla - Najtraženije obuke iz oblasti IT-ja i stranih jezika
Samo u poslednjih nekoliko godina broj zahteva za prekvalifikaciju upućen medicinskim školama u Srbiji povećan je za trećinu. Veća zarada u inostranstvu i nemogućnost zapošljavanja u zemlji osnovni su razlozi zašto ekonomski ili prehrambeni tehničari postaju medicinski tehničari.
Kako navodi Biljana Jovanović Glavonjić, pomoćnik direktora Medicinske škole "Nadežda Petrović" u Zemunu, poslednjih nekoliko godina broj zahteva za prekvalifikaciju veći je za 30% . Maturanti gimnazija, ekonomskih, poljoprivrednih, umetničkih škola, ali i lekari u želji za radnom knjižicom dolaze na njihovu adresu.
- Kandidati koji traže prekvalifikaciju su vrlo motivisani i završavaju je za godinu i po do dve godine. Koliko dugo će trajati sticanje nove diplome zavisi od toga koliko predmeta treba da polažu. Za razliku od lekara koji kreću put Norveške, medicinske sestre odlaze u Nemačku. Uporedo s prekvalifikacijama, one intenzivno uče i jezik - kaže Jovanović Glavonjić.
Prekvalifikaciju traže i lekari koji su završili gimnaziju i oni je najbrže završe, za oko godinu dana uz položene predmete poput anatomije ili hirurgije. Oni, uglavnom, odlaze u Norvešku, gde prvih nekoliko godina rade kao medicinski tehničari, a posle se zapošljavaju kao doktori.
I dok su zdravstveni radnici spremni da zarad posla i zarade delimično promene zanimanje, u Nacionalnoj službi za zapošljavanje ističu da praksa pokazuje da je malo zainteresovanih za, uslovno rečeno, promenu struke.
- Najviše interesovanja ima za učenje stranih jezika različitih nivoa kao što su engleski, nemački i italijanski jezik, ali i za različite obuke iz oblasti IT, počev od osnovne informatičke do pohađanja specijalizovanih, licenciranih obuka. Takođe i pohađanje različitih obuka koje obezbeđuju "samostalno" obavljanje poslova na tržištu rada privlači pažnju jer omogućava još jedan set znanja i veština koji se mogu primeniti nezavisno od postojećih znanja, veština, kvalifikacija - kaže za "Novosti" Neda Milanović, direktorka Sektora za podršku zapošljavanju u Nacionalnoj službi za zapošljavanje.
Programom rada za ovu godinu planirano je uključivanje u obuke za tržište rada ukupno 1.730 osoba, od toga 630 sa invaliditetom i na zahtev poslodavca 1.020 nezaposlenih, od tog broja 20 je sa invaliditetom.
Zvanično je, tvrde u NSZ, prekvalifikacija namenjena teže zapošljivima i nezaposlenima koji su napustili školovanje.
- Poslednjih nekoliko godina Programom rada Nacionalne službe za zapošljavanje nije planiran ovaj program. Sa druge strane, obuke za tržište rada i na zahtev poslodavca su namenjene teže zapošljivim nezaposlenima - kaže Milanović.
Sezonski kadar
U Medicinsku školu "Beograd" stižu zahtevi za prekvalifikaciju. Nada Trifković direktor ove obrazovne ustanove ističe da oni sklapaju ugovore na godinu-dve, pošto su toj zemlji u tom trenutku potrebni.
- To je "sezonski kadar", ali činjenica je da su naše medicinske sestre i lekari izuzetno cenjeni u inostranstvu, što pokazuje da imamo dobre medicinske škole gde se oni obrazuju - kaže Trifković.
Standard malo bolji
Plata medicinskih radnika u inostranstvu je veća, ali kada se uporedi s troškovima života i plaćanjem stana, standard im bude tek malo bolji nego u Srbiji. Mnogi od njih i posle isteka ugovora ne žele da se vrate, pa potpuno izlaze iz struke i rade šta god im se ponudi.
Obuke
U 2015. godini obukama na zahtev poslodavca obuhvaćeno je 505 osoba. Najveći broj obuka koji je realizovan je iz područja rada tekstilstvo i kožarstvo i elektrotehnika. U obuke za tržište rada po ugovorima iz 2015. godine uključena je 761 osoba. Najveći broj njih je učio strane jezike, zatim su se obučavali u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, ekonomiji, pravu i administraciju, informacionim tehnologijama.
Kako navodi Biljana Jovanović Glavonjić, pomoćnik direktora Medicinske škole "Nadežda Petrović" u Zemunu, poslednjih nekoliko godina broj zahteva za prekvalifikaciju veći je za 30% . Maturanti gimnazija, ekonomskih, poljoprivrednih, umetničkih škola, ali i lekari u želji za radnom knjižicom dolaze na njihovu adresu.
- Kandidati koji traže prekvalifikaciju su vrlo motivisani i završavaju je za godinu i po do dve godine. Koliko dugo će trajati sticanje nove diplome zavisi od toga koliko predmeta treba da polažu. Za razliku od lekara koji kreću put Norveške, medicinske sestre odlaze u Nemačku. Uporedo s prekvalifikacijama, one intenzivno uče i jezik - kaže Jovanović Glavonjić.
Prekvalifikaciju traže i lekari koji su završili gimnaziju i oni je najbrže završe, za oko godinu dana uz položene predmete poput anatomije ili hirurgije. Oni, uglavnom, odlaze u Norvešku, gde prvih nekoliko godina rade kao medicinski tehničari, a posle se zapošljavaju kao doktori.
I dok su zdravstveni radnici spremni da zarad posla i zarade delimično promene zanimanje, u Nacionalnoj službi za zapošljavanje ističu da praksa pokazuje da je malo zainteresovanih za, uslovno rečeno, promenu struke.
- Najviše interesovanja ima za učenje stranih jezika različitih nivoa kao što su engleski, nemački i italijanski jezik, ali i za različite obuke iz oblasti IT, počev od osnovne informatičke do pohađanja specijalizovanih, licenciranih obuka. Takođe i pohađanje različitih obuka koje obezbeđuju "samostalno" obavljanje poslova na tržištu rada privlači pažnju jer omogućava još jedan set znanja i veština koji se mogu primeniti nezavisno od postojećih znanja, veština, kvalifikacija - kaže za "Novosti" Neda Milanović, direktorka Sektora za podršku zapošljavanju u Nacionalnoj službi za zapošljavanje.
Programom rada za ovu godinu planirano je uključivanje u obuke za tržište rada ukupno 1.730 osoba, od toga 630 sa invaliditetom i na zahtev poslodavca 1.020 nezaposlenih, od tog broja 20 je sa invaliditetom.
Zvanično je, tvrde u NSZ, prekvalifikacija namenjena teže zapošljivima i nezaposlenima koji su napustili školovanje.
- Poslednjih nekoliko godina Programom rada Nacionalne službe za zapošljavanje nije planiran ovaj program. Sa druge strane, obuke za tržište rada i na zahtev poslodavca su namenjene teže zapošljivim nezaposlenima - kaže Milanović.
(Foto: Ivana Vuksa)

U Medicinsku školu "Beograd" stižu zahtevi za prekvalifikaciju. Nada Trifković direktor ove obrazovne ustanove ističe da oni sklapaju ugovore na godinu-dve, pošto su toj zemlji u tom trenutku potrebni.
- To je "sezonski kadar", ali činjenica je da su naše medicinske sestre i lekari izuzetno cenjeni u inostranstvu, što pokazuje da imamo dobre medicinske škole gde se oni obrazuju - kaže Trifković.
Standard malo bolji
Plata medicinskih radnika u inostranstvu je veća, ali kada se uporedi s troškovima života i plaćanjem stana, standard im bude tek malo bolji nego u Srbiji. Mnogi od njih i posle isteka ugovora ne žele da se vrate, pa potpuno izlaze iz struke i rade šta god im se ponudi.
Obuke
U 2015. godini obukama na zahtev poslodavca obuhvaćeno je 505 osoba. Najveći broj obuka koji je realizovan je iz područja rada tekstilstvo i kožarstvo i elektrotehnika. U obuke za tržište rada po ugovorima iz 2015. godine uključena je 761 osoba. Najveći broj njih je učio strane jezike, zatim su se obučavali u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, ekonomiji, pravu i administraciju, informacionim tehnologijama.
Firme:

Medicinska škola Beograd
Medicinska škola Nadežda Petrović Zemun
Tagovi:
prekvalifikacija
zahtevi za prekvalifikaciju
medicinske škole u Srbiji
posao u inostranstvu
Medicinska škola Nadežda Petrović
Biljana Jovanović Glavonjić
lekari
medicinske sestre
medicinski tehničari
zdravstveni radnici
NSZ
obuke za nezaposlene
traženje posla
Sektor za podršku zapošljavanju u Nacionalnoj službi za zapošljavanje
Medicinska škola Beograd
Nada Trifković
plate u inostranstvu
plate u Srbiji
obuke na zahtev poslodavaca
tekstilstvo
kožarstvo
elektrotehnika
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.