Zajedničko regionalno tržište odskočna daska za zapadni Balkan ka jedinstvenom tržištu EU - Svi proizvođači da dostignu standard kvaliteta

U regionu smo svi na istom zadatku, a to je stvaranje što boljih uslova za građane, kroz stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta zasnovanog na pravilima i standardima EU. Ovo vodi region približavaju i članstvu i tržištu Unije, a rad na izgradnji međusobnog povjerenja i znanja je ključni preduslov za uspješnu regionalnu integraciju, bez koje je nezamisliva integracija u Evropsku uniju, ocijenjeno je na regionalnom skupu o jačanju saradnje u oblastima zdravlja bilja i bezbjednosti hrane u Budvi.

Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, saradnja u oblastima zdravlja bilja i bezbjednosti hrane jedan je od bitnih segmenata koji će doprinijeti ovom cilju, kroz doprinos izgradnji funkcionalnog regionalnog tržišta.

Skup u Budvi održan je pod pokroviteljstvom Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime Evropske unije i Vlade Njemačke, i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Aleksandar Stijović ocijenio je da su ovakvi skupovi najbolji način da učimo jedni od drugih, da kroz zajednička iskustva i dogovore dođemo do najboljih rješenja i ojačamo regionalnu saradnju po pitanju zdravlja bilja i kontrole bezbjednosti hrane.

- Godine iza nas su nam jasno pokazale da je pitanje hrane jedno od najvitalnijih i najznačajnih u svijetu, kako po pitanju proste egzistencije čovječanstva, egzistencije ljudi koji proizvode hranu a isto tako i kao jedno od najvitalnijih bezbjednosnih pitanja. Bezbjednost hrane i snabdjevenost tržišta jedno je od ključnih uslova za bezbjednost jedne zemlje - naglasio je Stijović.

Dodaoe je da svi zajedno moramo dati još veći doprinos da protok bude u skladu sa najvišim standardima zdravlja i bezbjednosti.

- Na ovaj način sve što napravimo i proizvedemo biće prepoznato i dobro prihvaćeno i svijetu, a to će dosvesti do rasta konkurentnosti i unapređenja poljoprivredne proizvodnje. Želimo da stvorimo uslove za sve proizvođače da dostignu standard kvaliteta. Želimo da osnažimo institucije da se postigne najviši stepen kontrole i bezbjednosti - zaključio je ministar Stijović.

Alesandra Viezer, zamjenica šefa Direkcije za regionalnu saradnju i programe za Zapadni Balkan, u Generalnom direktoratu Evropske unije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) naglasila je da eliminisanje trgovinskih barijera direktno poboljšava živote preduzeća i građana.

- Uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta je ključni korak za Zapadni Balkan da ostvari svoj puni ekonomski potencijal - rekla je Viezer.

Ona je takođe ponovila da je zajedničko regionalno tržište odskočna daska za zapadni Balkan ka jedinstvenom tržištu EU. Evropska komisija je 2020. godine pokrenula Ekonomski i investicioni plan (EIP) za zapadni Balkan kako bi podstakla ekonomski razvoj regiona i podržala ga na njihovom putu ka EU.

- Regionalna ekonomska integracija je od suštinskog značaja da bi se iskoristile sve prednosti Ekonomskog i investicionog plana. Konkretne inicijative poput ovih doprinose našim zajedničkim ciljevima i podržavaju privrede ne samo u njihovim naporima da njeguju sve dublju i inkluzivnu regionalnu ekonomsku saradnju, već i na njihovom putu ka Evropskoj uniji - naglasila je ona.

Danijela Gačević, iz CEFTA Sekretarijata je ocijenila da će CEFTA Odluka o olakšavanju trgovine voćem i povrćem podržati povećanje trgovine ne samo u regionu, već i sa EU pošto je u potpunosti usklađena sa pravnim tekovinama EU.

Tanja Bošković, menadžerka projekta u GIZ-u (Otvoreni regionalni fond za spoljnu trgovinu) je ocijenila da su regionalni sastanci uvijek dobra prilika za identifikovanje zajedničkih izazova i konkretnih odgovora na njih, kroz dogovore u pravcu što bolje i efikasnije koordinacije i razmjene informacija između nadležnih institucija. Istakla je da je oblast zaštite bilja i bezbjednosti hrane jedna od najzahtjevnijih oblasti kontrole i nadzora.

- Primjena kontrola je svakako neophodna i opravdana, ali ono što mi nastojimo da postignemo je da unapredimo primjenu ciljanih kontrola zasnovanih na riziku duž cijelog lanca i samim tim da minimiziramo ili eliminišemo kontrole za sigurnu i bezbjednu robu - naglasila je ona.

Kako bi se uspostavili što efikasniji sistemi kontrola potrebni su zajednički napori svih učesnica. Ovo podrazumijeva harmonizaciju propisa strane izvoznice sa zahtjevima strane uvoznice, odnosno obije sa EU propisima i standardima. Ti propisi, kako je objasnila, upravo insistiraju na kontrolama baziranim na nivou rizika, planiranju kontrola na osnovu rezultata prethodnih kontrola, efikasnosti i transparentnosti samih procesa kontrola, uz prenošenje značajnog dijela odgovornosti na privredne subjekte.

- To su okosnice EU sistema zaštite bilja i bezbjednosti hrane. Stoga je integracija regionalnog tržišta kompatibilan proces sa integracijom u EU, to su dvije strane jednog novčića i kao takve su neodvojivi procesi - dodala je Bošković.

- Najveći doprinos ovakvih sastanaka je upravo u podizanju nivoa međusobnog povjerenja i znanja, kao i odgovornosti i kvaliteta rada svih nadležnih institucija. Ovo vodi ka čvršćem uspostavljanju preventivnog pristupa kontroli rizika i većoj spremnosti da se regionalno tržište odbrani od postojećih i budućih izazova vezanih za zaštitu bilja i bezbjednost hrane - zaključila je ona.

Vladimir Đaković, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore je ocijenio da Odluka za olakšavanje trgovine voćem i povrćem ima veliki značaj jer veliki dio trgovine u CEFTA-i predstavlja upravo trgovina voćem i povrćem.

Podsjetio je da su sve učesnice u prometu voćem i povrćem ovom odlukom željele da podrže privredni rast cijelog regiona, smanje vrijeme za ulazak proizvoda na tržište, pojednostave kontrole i da brže dopreme voće i povrće do kupaca.