Projekti koji BiH vode do 50% učešća OIE - Retrospektiva 2024, investicije u oblasti KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I ENERGETIKA

Junski kolaps elektroenergetskog sistema u regionu kojim je bio zahvaćen i dio BiH danima je punio novinarske članke, a konačan izvještaj o uzroku se još čeka, mada su preliminarni rezultati pokazali da se kvar desio na dva dalekovoda u Crnoj Gori i u Albaniji, i to na oba jer dalekovodi nisu bili adekvatno postavljeni tj. udaljeni od površine tla.

Pitanje odgovornost takođe nije pokrenuto za ovaj nemili događaj. Tri sata poslije struja je ipak vraćena većini korisnika, ali ostao je gorak okus i pitanje koje visi u vazduhu, koliko smo energetski bezbjedni i možemo li se osloniti na vlastite kapacitete. Kada govorimo o BiH, na oba pitanja sa punim pravom možemo da sa zebnjom gledamo, jer nastavljamo da se oslanjamo na termoelektrane kao osnovne izvore električne energije, a dodatno nam je zastarjela i distrubutivna mreža, iako o zelenoj tranziciji slušamo kao da je to već riješena stvar.

Daleko smo mi i od zelene tranzcije, još dalje od zelenog hidrogena. Ako treba da izdvojimo neke pozitivne priče, nije da ih nema, onda tu prednjače brojne solarne elektrane, koje kao gljive poslije kiše niču u Hercegovini, ali i širom BiH.

Slijede ih najavljene i u fazi izgradnje brojne hidroelektrane, manje ili veće, dok se vjetroelektrane grade ali nešto manjim intezitetom.

Prije nekoliko dana čuli smo kako Evropa dobija više struje od snage sunca nego korištenjem uglja. Poređenja radi bruto proizvodnja električne energije u BiH u oktobru prošle godine iznosila je 1.142 gigavat-časa. U ukupnoj bruto proizvodnji, hidroelektrane su učestvovale sa 34,8%, termoelektrane sa 61,2%, a solarne i vjetroelektrane sa četiri odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Zbog spore energetske tranzicije, skoro na dnevnom nivou vlast u BiH kritikuju i sa Zapada i sa Istoka, no brzog rješenja nema, a bez adekvatne i jake volje teško da može biti ikakvog. Rat u Ukrajini pokrenuo je i rasplamsao pitanje energetske nezavisnosti, što je diverzifikaciju snadbijevanja nametnulo kao primat, a prije svega gasom. U BiH na polju izgradnje novih gasovoda još stojimo na političkim dogovorima, dok konkretne rezultate čekamo.

Početkom ove godine Federalni parlament usvojio je Zakon o Južnoj interkonekciji, gasovodu čijom izgradnjom bi se BiH, kako je saopšteno, riješila zavisnosti o ruskom gasu. Podsjetimo da je Južna interkonekcija gasovod koji bi bio povezan sa terminalom ukapljenog plina (LNG) na hrvatskom ostrvu Krku, a samim tim i evropskim gasovodima, te bi iz pravca Hrvatske išao preko zapadne Hercegovine do srednje BiH. Planirani gasovod je vrijedan oko 100 miliona eura, a dugačak oko 180 kilometara.

Naše čitaoce teme iz energetike i komunalne infrastrukture su zato veoma interesovale, a evo što se našlo među najčitanijim investicionim projektima.

Hidroelektrana Buk Bijela je zajednički projekat Elektroprivrede Republike Srpske i Elektroprivrede Srbije procijenjene vrijednosti 250 mil EUR. Kako je ranije navedeno, od tog iznosa Elektroprivreda Srbije će obezbijediti 51% sredstava, a Elektroprivreda RS 49%, koliko iznosi i učešće dvije elektroprivrede u zajedničkom preduzeću HES Gornja Drina.

Firma HES Gornja Drina sa sjedištem u Foči podnijela je prošle godine Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje HE Buk Bijela, predviđene instalisane snage 118,10 MW i prosječne godišnje proizvodnje 354,31 GWh.

Prostor na kome je planirana izgradnja HE Buk Bijela nalazi se na teritoriji opštine Foča, na području Gornje Drine. Planirana hidroelektrana je udaljena od Foče 11,5 km, odnosno, na stacionaži riječnog toka km 334+550 od ušća u rijeku Savu, navodi se u priloženoj dokumentaciji.

Sa obje strane brane, odnosno i na lijevoj i na desnoj obali prolaze magistralni putevi Foča – Gacko i Foča – Nikšić.
Riječno korito Drine na dijelu planirane akumulacije uglavnom ima prav tok, bez većih krivina. Korito je na cijeloj dužini akumulacije kanjonskog tipa.

Za izgradnju ove hidroelektrane nije potrebno vršiti eksproprijaciju, s obzirom na to da je eksproprijacija već izvršena u prethodnom periodu i to za kotu normalnog uspora (knu) 500 mnm, kako je prvobitno bilo planirano i od čega se kasnije odustalo. Realizacijom gradnje kompleksa biće obuhvaćena ukupna površina od 171,34 ha zemljišta. Duž planirane akumulacije od izvora Drine do lokacije pregradnog profila brane, na desnoj obali smješteni su rafting kampovi, od kojih će zbog formiranja akumulacije biti djelimično uklonjeno 5 rafting kampova.

Izgradnjom brane se formira akumulacija sa kotom normalnog uspora 434,00 mnm i ukupnom zapreminom 15,70 miliona m³.

2. VE Škadimovac

Firma RWP Vitorog iz Banjaluke želi da gradi vjetroelektranu Škadimovac od 110 MW na području Glamoča.

U cilju realizacije projekta investitor je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma predao Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na okoliš koji je stavljen na javni uvid.

Kako se navodi u projektnoj dokumentaciji, vjetroelektrana Škadimovac od 110 MW predviđa izgradnju ukupno 22 proizvodne jedinice - vjetroagregata od 5 MW, s pristupnim putevima, manipulativnim platoima za montažu vjetroagregata i podzemnom internom srednjenaponskom 35 kV i DTK mrežom do trafostanice TS 110/35 kV, koja je također sastavni dio ove vjetroelektrane.

- Planirano je da se radni platoi i pozicije vjetroagregata postavljaju na pozicijama za koje nisu potrebni veliki zahvati u okolišu na način da se koristi postojeća mreža puteva. Takođe, trase pristupnih puteva koristiti će se kao trase internog kablovskog povezivanja vjetroagregata, u cilju očuvanja prostora. Dominantan dio vjetroparka je smješten u dijelu gdje nema šume - ističe se.

Vjetroelektrana Škadimovac 110 MW, nalaziće se na području opštine Glamoč, Herceg-Bosanska županije.

Zemljište na kojem će se nalaziti vjetroelektrana Škadimovac, predmet je koncesije. Ugovor o koncesiji sklopljen je između Ministarstva gospodarstva HBŽ i investitora WBL CITY PROJECT Banjaluka. Odlukom o davanju saglasnosti na prijenos koncesije koju je donijela i usvojila Vlada HBŽ dana 21.12.2017. godine, sva prava iz ugovora o koncesiji prenesena su na preduzeće RWP Vitorog iz Banjaluke.

3. VE Pločno

Nakon skoro sedam godina od kako je mostarsko preduzeće Energy 3 dobilo koncesiju za izgradnju vjetroelektrane Pločno u Mostaru, 2024. godine na javnom uvidu se našlo dopunsko rješenje za okolišnu dozvolu izdatu 2019. godine.

Naime, Federalno ministarstvo okoliša i turizma donijelo je dopunu rješenja u kojem je promijenjeno nekoliko bitnih elemenata, pa tako se prethodno odobrena ukupna instalisana snaga 67,2 MW povećana na 79,2 MW.

- Predloženi projekat je planiran za izgradnju na Mjesnom području sjever - Mostar, lokacija Pločno. Vjetroelektrana se sastoji od 12 vjetroturbina, svaka po 6,6 MW, ukupne instalisane snage 79,2 MW. Površ Pločno smještena je između planina Velež i Prenj, iznad kotline Bijelog Polja i predstavlja tipičnu krašku zaravan (1.265 –1.440 m n.v.) sa lokalitetima Malo i Veliko Pločno i Malo Ruište - ističe se u dopuni rješenja.

Proizvodnja električne energije je procijenjena na 12 vjetroturbina tipa SG 6,6 MW–155 m, instalisane snage vjetroelektrane (79,2 MW), prostornog rasporeda turbina te karakteristika vjetra, iznosi 192 GWh/g.

- Osnovni razlozi zahtjeva izmjene i dopune Rješenja leže u činjenici da je investitor obaviješten od isporučioca opreme da postoji mogućnost da će se planirane turbine koje su navedene u Rješenju od 16.05.2022. godine, izbaciti iz upotrebe prije početka izgradnje VE Pločno. Isto tako u zahtjevu se navodi da je od strane Elektroprenosa d.d. Banja Luka došlo do izmjene suglasnosti za priključak za dalekovod DV 220 Kv Mostar-Konjic zbog zauzetosti mreže.

4. VE Vlašić

Nije potrebno dalje provođenje procjene uticaja na okoliš putem izrade Studije uticaja na okoliš za Projekat izgradnje Vjetroelektrane Vlašić snage 50 MW, općina Travnik, navodi se u rješenju koje je Federalno ministarstvo okoliša i turizma stavilo na uvid u junu prošle godine.

Zahtjev je izradila ovlaštena konzultantska kuća TQM iz Lukavca.

Podsjećamo, Vlada Federacije BiH je krajem februara prošle godine utvrdila Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja po Ugovoru o finansiranju BiH i Evropske investicijske banke za realizaciju Projekta vjetroelektrana Vlašić u iznosu do 36 mil EUR, te je uputila Parlamentu FBiH na usvajanje. Predloženom odlukom predviđeno je da se sredstva ovog zajma koriste za finansiranje izgradnje vjetroelektrane do 50 MW na visoravni Vlašić u Srednjobosanskom kantonu.

Lokacija predloženog projekta nalazi na Vlašićkom platou u općini Travnik katastarska općina Paklarevo oko 80 km sjeverozapadno od Sarajeva i 6 km sjeverno od Travnika.

Predložena vjetroelektrana će uključivati do 18 vjetroturbina, pristupne ceste i odgovarajuću energetsku infrastrukturu, te će imati instalisanu snagu do 50 MW. Očekivana proizvodnja iznosi cca. 115 GWh godišnje (ovisi o izboru vjetroagregata, što će biti tačno definisano u kasnijim fazama razvoja projekta). Očekivani životni vijek vjetroelektrane je oko 25 godina.

5. Solarna elektrana Sokolac

Solarna elektrana na Sokocu - Sokolac 100 MW, čiji ja je izgradnja najavljena 2023. godine upisom u registar bilansiranih korisnika kompanije Ener State iz Sokoca i koja je u medijima često opisivana kao najveća elektrana ove vrste u Republici Srpskoj, sada je još bliža realizaciji. Vrijednost investicije je, kako je ranije objavljeno, oko 100 mil EUR.

Naime, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS objavilo je u maju 2024. godine na zvaničnoj internet stranici da je nosilac ovog projekta - Ener State podnio zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje pomenute solarne elektrane, instalisane snage 100 MW na površini od 137 ha, K.O. Bjelosavljevići i K.O. Glasinac, opština Sokolac. Prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu izradio je Unis - Institut za ekologiju, zaštitu na radu i zaštitu od požara - Istočno Sarajevo.

Izgradnja i korišćenje solarne elektrane instalisane snage 100,8 MW i estimirane godišnje proizvodnje od 142 GWh će se realizovati na osnovu BOT modela, što podrazumijeva izgradnju i finansiranje objekta, njegovo korišćenje i predaju u svojinu koncendenta, pod uslovima propisanim Zakonom o koncesijama i podzakonskim aktima.

U studiji se navodi da je projektovani životni vijek objekata, opreme i postrojenja fotonaponske solarne elektrane Sokolac 100 MW iznosi 50 godina.

6. HE Kovanići

Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj (CETEOR) iz Sarajeva izradio je dopunjenu verziju Studije uticaja na okoliš za projekat izgradnje HE Kovanići na rijeci Bosni u okviru priprema za realizaciju projekta čiji je investitor Elektroprivreda BiH.

Studija o procjeni uticaja na okoliš za projekat izgradnje HE Kovanići na rijeci Bosni urađena je na osnovu Idejnog projekta HE Kovanići koji je završen 2021. godine od strane Energoinvesta d.d. – Energoinženjering.
HE Kovanići je pribransko postrojenje sa aspekta korištenja pada (strojara je smještena neposredno uz branu), a protočno sa energetskog aspekta koje radi na prirodnim dotocima.

Izgradnjom brane HE Kovanići, formira se akumulacija u koritu rijeke Bosne sa kotom normalnog i maksimalnog uspora 263,50 m n.m., dužine cca 3,60 km.

U Idejnom projektu usvojen je generalni koncept plasmana proizvedene električne energije iz tri hidroelektrane: HE Kovanići 12,2 MW, i nizvodnih HE Begov han 9,8 MW i HE Želeća 9,8 MW, koje bi međusobno bile spojene novim kablovima 20 kV i koje bi na lokaciji HE Kovanići, preko mrežnog transformatora 20/115 kV, izlazile na 110 kV prenosnu mrežu EES BiH.

U Banjaluci bi ove godine trebalo da počne izgradnja velike nove trafo stanice kako bi se podmirile sve veće potrebe grada za električnom energijom.

Trafo stanica biće izgrađena u Ulici Vuka Karadžića na mjestu sadašnjeg parkinga kod Medicinske elektronike. Skupština grada usvojila je odluku je о zamjeni zemljišta sa Elektroprenosom radi izgradnje trafo stanice 110/x kV Banjaluka 10 sa priključnim kablovima. Za ovaj posao Elektroprenos je obezbijedio 25.696.224 KM

Rukovodilac Operativnog područja Banjaluka u Elektroprenosu BiH Srđan Mazalica istakao je prošle godine da trenutno ne postoji važniji infrastrukturni projekat u Banjaluci.

- Transformatori koji napajaju najveći dio urbanog područja su "puni", nemamo "n-1" kriterijum (jedan trafo u rezervi) i ispad jednog trafo-a ostavlja bez napajanja 1-2 naselja u širem centru grada se više ne mogu priključivati novi objekti na distributivnu mrežu - rekao je tada Mazalica za Mondo.

Sada nas, tvrdi Mazalica, "vile nosaju", odnosno, grad ima sreće jer nema većih kvarova.

Pojašnjava kako je došlo do zamjene zemljišta i koje parcele su u pitanju. Grad Banjaluka je eksproprisao dvije parcele u vlasništvu Eleketroprenosa 2008. godine kako bi se kompletirala parcela koju je kupila kompanija Grand Trade. Sada je Elektroprenos dobio lokaciju po principu "kvadrat za kvadrat".

8. Solarne elektrane Koridor 5c

Autoceste FBiH planiraju da duž Koridora 5c izgrade solarne elektrane, a prvi korak u tom poslu jeste izrada dokumentacije za studijsko istraživanje potencijala.

Tender za izradu studije raspisan je 2023. godine, a zatim su Autoceste FBiH donijele odluku kojom se preduzeću nLogic iz Sarajeva dodijeljuje izrada studije i to za iznos od 27.670 KM sa PDV-om.

Podsjetimo, u javnom pozivu je navedeno da je procijenjena vrednost nabavke 125.000 KM bez PDV-a, odnosno 146.260 KM sa obračunatim PDV-om.

Ponuda Saraj Inženjeringa iz Sarajeva je odbijena kao nepravilna, i navedeno je da nije bila u skladu sa tenderskom dokumentacijom.

Pored njih ponude su dostavili i grupa ponuđača Ecoplan Mostar i HKP Consulting, zatim Zagrebinspekt Mostar i Institut IG Banjaluka i IPSA Institut Sarajevo i Elektrocentar Petej Tuzla.

U februaru 2024. je održana e-aukcija, kojom su snižene početne cijene, a nakon završetka ponuda nLogica je bila najpovoljnija, i to čak 81% niža od cijene koju je dao u pristigloj ponudi. Komisija je nakon dobijenog obrazloženja za ovu neprirodnu nisku ponudu prihvatila i obrazloženje i ponudu, navedeno je u odluci.

9. Solana elektrana Bileća -Solar 1

Preduzeće Energy of the Future iz Bijeljine podnijelo je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za izgradnju i korišćenje solarne elektrane Bileća - Solar 1, instalisane snage 140 MWp.

Predmetnu procjenu izradilo je preduzeće Eko dozvola iz Banjaluke, a u njemu se navodi da je Energy of the Future preduzeće osnovano u julu 2022. godine pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Kako su ranije prenijeli mediji preduzeće je registrovano na Nelu Mitrović, a osnovano sa početnim kapitalom od 1.000 KM. Nela Mitrović je supruga ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojina Mitrovića.

Predmetna solarna elektrana gradiće se na tertoriji opštine Bileća, na sjeveroistočnoj obali Bilećkog jezera, u pojasu udaljenom cca 75 do 130 metara od samog jezera, a sve u okviru katastarske opštine Miruša.

U pitanju su parcele koje imaju ukupnu površinu od 2.444.025 m², odnosno 244,4 ha. Planirana zona solarne elektrane zauzima površinu od cca 191,2 ha.

Početna investicija tako dostiže 207.630.484 KM, dok je predviđeno da će za zamjene panela i invertera tokom trajanja elektrane trebati 23.384.114 KM.

10. Gasovod Pale-Jahorina

Gasovod Pale-Jahorina je pušten u rad u oktorbu 2024. godine čime je završena gasifikacija kompletne planine.

Riječ je o projektu vrijednom 15 mil KM koji je finansiran s podrškom Vlade Republike Srpske.

Ukupna mrežna dužine je 27 kilometara, od čega je 11 kilometara primarnog distributivnog gasovoda, a 16 kilometara sekundarne mreže na području sa potrošačima, saopšteno je iz Sarajevo-Gasa Istočno Sarajevo.