Radnici na otvorenom prepušteni na milost poslodavcima, neki rade i pri 200 stepeni - Evo kakve preporuke ima profesor Tuzlanskog univerziteta

Period je ekstremno visokih temperatura koje u velikoj mjeri posebno pogađaju radnike, pogotovo one koji rade na otvorenom. Građevina se u tome u najvećoj mjeri izdvaja, iako nisu pošteđeni ni radnici u zatvorenom koji rade bez ispravne ventilacije i klimatizacije, prenosi Forbes BiH.

Sve ovo je za ovaj portal izjavio prof. dr sc. Nedim Suljić, diplomirani inžinjer građevinarstva i član Evropske akademije nauka i umjetnosti i BHAAAS-a, koji navodi da ne postoje striktne regulative, niti propisi u zakonodavnom smislu, pa su tako radnici prepušteni na milost ili nemilost poslodavcima.

Suljić je istakao da su protekla dva mjeseca ekstremno visoke temperature zraka i da se, ukoliko one prijeđu 36 stepeni Celzija, smatra da radnici, pogotovo oni u građevinskom sektoru na otvorenom, rade u jako nepovoljnim radnim uslovima.

- Poslodavci su dužni prema Zakonu zaštite na radu da osiguraju zaposlenom na radnom mjestu i radnoj okolini određene mjere sigurnosti i zdravlja. Uslijed ovakvih vremenskih neprilika i drugim situacijama potrebe, ministarstva socijalnog rada i politike u entitetima izdaju preporuke o provođenju posebnih mjera zaštite. Tako je bilo i junu i julu ove godine i tim se mjerama treba spriječiti nastupanje štetnih posljedica po radnike, kako je propisano i zakonom. Novi zakon o zaštiti na radu u Federaciji Bosne i Hercegovine ukazuje na to da je poslodavac dužan da internim aktom utvrdi organizaciju provođenja zaštite na radu, pravilo i prevenciju zaštite, poslove s povećanim rizikom, a to su upravo ovi poslovi na otvorenom, zatim, poslove na kojima se provode mjere skraćivanja radnog vremena, što je jedna od preporuka nadležnih ministarstava i naravno da se utvrdi zdravstveno stanje radnika koji su na poslovima s povećanim rizikom", istakao je.
Suljić dalje navodi da je toplotno opterećenje radnika veoma opasno ukoliko svjedočimo i vlažnosti zraka do 40 posto.



- Postoje preporuke poslodavcima nadležnih ministarstava iz oba entiteta, a koja se prije svega odnose na to da se ne radi na otvorenom tokom visokih temperatura između 12:00 i 17:00 sati. Prema mom mišljenju, to bi trebalo biti između 11:00 i 18:00 sati. Ukoliko je proces rada kod poslodavca organizovan tako da je nemoguće primijeniti tu mjeru, onda se preporučuje da radnici na otvorenom započnu posao od 6:00 sati ujutro. Radim na Univerzitetu u Tuzli i prethodnih dana je došla preporuka Senata da počnemo raditi od 7:00 sati iako radimo od 8:00 sati i da sat ranije završavamo zbog ekstremnih temperatura iako radimo u zatvorenim i klimatizovanim prostorima. Posebno je važno tako postupiti kada je riječ o radnicima u građevini, ugostiteljstvu – pogotovo kuhinji gdje se radi u dodatno otežanim uslovima zbog toplote", naveo je on.
Govoreći o radu na otvorenom, posebno je izdvojio radnike zaposlene u cestogradni, nazvavši to fascinantnim.

- Posebno oni koji rade na završnom postavljanju habajućeg sloja asfalta. Naravno, treba i ručni rad radnika da se popravi ugradnja asfalta na saobraćajnici. Ta temperatura asfalta je između 130 i 140 stepeni Celzija i kada tome prirodate 36 stepeni zraka i tjelesnu temperaturu radnika, dolazimo do neke fascinante cifre od gotovo 200 stepeni Celzija. To je rad u gotovo nemogućim uslovima. Dakle, radnici koji rade zaista u uslovima visoke temperature zraka, koji je izložen toplotnom udaru, sunčanici, opekotinama jer takvo jedno dugotrajno izlaganje suncu na koncu može biti i smrtna posljedica uslijed toplotnog udara. Pravilna zaštita na radu preduslov je naravno svakog uspješnog radnog prostora u svijetu, pa tako i u BiH - istakao je Suljić.
Naglasio je i to da sama zaštita na radu počinje još od faze projektovanja.

- Ako govorimo o građevinarstvu, postoji tzv. elaborat zaštite na radu u svakom glavnom projektu građevinskog objekta. Taj se elaborat u većini slučajeva piše uniformno, uobičajeno i bez konkretnih uslova za svake pojedinačne objekte. Tu treba da se naročito analiziraju radovi pri ekstremnim uslovima, kako u oblasti niskogradnje, tako i u oblasti visokogradnje jer u urbanim sredinama gdje se grade zgrade i gdje imamo puno asfalta i gdje te površine apsorbuju negdje oko 90 do 95 posto sunčeve energije i kada padne temperatura zraka, dolazi do isijavanja zračenja u atmosferu i povećava se još više temperatura zraka. Sve su preventivne mjere lijepo propisane u Zakonu u radu, ali sve preporuke donosi poslodavac internim pravilnikom i od njega zavisi da li će i na koji način zaštititi svoje radnike. Sve uvijek stoji na papiru, ali pitanje je koliko poslodavci imaju empatije i osjećaja za svoje radnike. Mišljenja sam da je bolje raditi čestiri sata efektivno pri ovako ekstremnim temperaturama nego osam sati gdje je sigurno manja produktivnost, a veća mogućnost za povređivanjem radnika i posljedica po život i njihovo zdravlje - dodao je profesor.
Suljić je napomenuo da nije samo inspekcija ta koja treba zaštititi radnika.

- Kada je riječ o građevinarstvu, prije svega na svakom gradilištu imate nadzorni organ i svaki građevinski inžinjer treba obustaviti gradnju kada je riječ o ekstremno visokim temperaturama ako nisu preduzete odgovarajuće mjere koje prije svega podrazumijevaju da se radnicima osigura dovoljna količina vode i hladnih bezalkoholnih napitaka. Da se radi u smjenama, da se skraćuje radno vrijeme i prave češće pauze i ako se takvo nešto ne preduzme, onda su moguće posljedice po zdravlje radnika. Kada sam vršio kontrole radova, onda sam obustavljao radove na takvom jednom gradilištu - istakao je Suljić.
Nažalost, mišljenja je da radnici koji rade u takvim ekstremnim uslovima rada nisu u potpunosti upoznati sa svojim pravima.

- Naravno, u tome treba preduzeti određenu ulogu i sindikat koji treba zaštititi radnike. Ono što čujemo u zadnjih nekoliko godina jeste da imamo situaciju da je na desetine radnika u građevini koji su izgubili živote ili pretrpjeli teške povrede na gradilištu. Jedan od uzroka su esktremno visoke temperature zraka i nepropisana visina na kojoj se izvode radovi upravo pod tim visokim temperaturama. Što se tiče rada pri visokim temperaturama i radnika koje viđamo i u 13:00 sati, važno je istaći da ne postoje nikakve posebne regulacije, niti je u Zakonu o zaštiti na radu propisano koliko su to ekstremne temperature, već samo preporuke poslodavcima od entitetskih ministara. Radnici su faktički prepušteni na milost ili nemilost svojim poslodavcima. Iako su to samo apeli prema poslodavcima, treba se napraviti zakonska regulativa i da se odredi koje su to ekstremne temperature i da se poslodavci toga pridržavaju. Sve do tada poslodavci će gledati vlastiti interes, a tek na kraju dolazi sigurnost i zdravlje radnika - poručio je na kraju Suljić.

Bosanskohercegovačko-američka akademija nauka i umjetnosti BHAAAS

JU Univerzitet u Tuzli

Evropska akademija nauka i umjetnosti

BHAAAS

Univerzitet u Tuzli

Nedim Suljić

Zakon o zaštiti na radu u FBiH

visoke temperature

uslovi rada

inspekcijski nadzor

gradilišta

elementarne nepogode

ekstremne temperature

povjerenik na radu

sindikati

zaštita zdravlja