Vlada FBiH usvojila trogodišnji program ekonomskih reformi - Definisani zadaci za naredni period

(Foto: Singkham/shutterstock.com)

Federalna vlada planira od 2021. do 2023. godine nastavak provođenja mjera za ublažavanje negativnih posljedica pandemije, odnosno za oporavak i stabilizaciju ekonomije. Planirano je provesti mjere štednje u javnom sektoru ograničenjem rasta broja zaposlenih, te rasta izdataka i doprinosa na plaću.

- Za ublažavanje negativnih posljedica po privredu planirana su sredstva za Fond za stabilizaciju privrede koja će se dodijeliti najugroženijim privrednim subjektima, ali za kapitalne investicije i ključne privredne djelatnosti. Oporavak privrede će biti realiziran i jačanjem kreditnog potencijala putem Garantnog fonda, što će, osim na povećanje bankarske aktivnosti, uticati i na poboljšanje likvidnosti i investicijskih aktivnosti privrednih subjekata. Vlada FBiH je planirala i projekte zapošljavanja s ciljem nadoknađivanja izgubljenih radnih mjesta i vraćanje trenda rasta zaposlenosti prije pandemije. Ovaj projekat će biti realizovan uz partnerstvo Svjetske banke, koja će ga finansirati - navedeno je u saopćenju Vlade FBiH.

Kako je rečeno, biće nastavljeno doznačavanje sredstva nižim nivoima vlasti kao pomoć budžetima i privredi, koje će kantoni usmjeriti prvenstveno za pomoć obrtima, mikro i malim preduzećima.

- U narednom periodu će u fokusu biti i razvojni kapitalni projekti kao ključne odrednice ekonomskog rasta, a najviše u oblasti izgradnje prometnica, energetske, aerodromske i željezničke infrastrukture. Oporavak ekonomije će ovisiti i od uspješnosti provođenja brojnih strukturnih reformi - ističe se u saopćenju.

S ciljem ekonomskog oporavka i ubrzanog rasta nakon pandemije, dodatno je naglašena i provedba već ranije planiranih srednjoročnih mjera unapređenja poslovnog okruženja, rasterećenja privrede i povećanja stepena konkurentnosti.

- U ovom programskom periodu nastavlja se sa smanjenjem poreznog opterećenja rada, čime se procjenjuje smanjenje ukupnog fiskalnog opterećenja rada, mjerenog OECD metodologijom, kao suma poreza i doprinosa u odnosu na ukupan trošak poslodavca po osnovu rada, s trenutnih 36,42 na 35,22 posto - ističe se u saopćenju.

Predloženi zakonski okvir za uspostavu Jedinstvenog registra taksi i naknada u Federaciji BiH, čije se donošenje očekuje u prvoj polovini 2021. godine, trebao bi imati uticaj na povećanje stepena povjerenja i nivoa motiviranosti za otpočinjanje novog ili proširenje postojećeg obima poslovanja na teritoriji Federacije BiH, te dugoročno gledano poboljšanje svih ekonomskih parametara vezanih za rast investicija.

- Fokus porezne politike i dalje će biti usmjeren na sprečavanje erozije porezne osnovice i premještanja dobiti. Programom su utvrđene strukturne reforme koje se odnose na reformu tržišta energije i transporta, zatim poljoprivredu, industriju i usluge, te poslovno okruženje i reforme ekonomske integracije, kao i obrazovanje, socijalna zaštita i inkluziju, te zapošljavanje i tržište rada - saopćeno je iz Vlade FBiH.