
Foto: Aleksandar Parezanović
Adresa:
Bulevar Patrijarha Pavla i vojvode Mišića, Savski venac Beograd, Srbija
Teritorija:
Savski Venac (Beograd), Rakovica (Beograd), Čukarica (Beograd)

Foto: Aleksandar Parezanović
Naziv Topčider je orijentalizam, preuzet iz persijskog jezika, i znači tobdžijska dolina. Poreklo naziva je u XV veku kada su ovde bili razmešteni artiljerijski logori gde su Osmanlije izlivale svoje topove. Ovde su se nalazile i zgrade u posedu beogradskog paše, a livade su korišćene za ispašu konja.
U prvim decenijama XVIII veka, u doba austrijske okupacije Beograda, u dolini Topčiderske reke nalazila su se poljska imanja austrijskih velikodostojnika, majuri. Tu je podignuta i lovačka kuća princa Aleksandra Virtemberškog.
Po obnovi osmanske vlasti, turski gospodari Beograda su odlazili u Topčider na teferiče i zidali letnjikovce za povremeni boravak.
U prvim decenijama XIX veka, ovaj predeo je bio pun vinograda i letnjikovaca imućnih ljudi, a onda je nikao prvi park u Beogradu.
Za uređenje parka bio je odgovoran Atanasije Nikolić profesor matematike, „načertanija“ i „zemljomerija“ i prvi rektor Liceja u Kragujevcu . U tada modernom engleskom stilu on je ovde obrazovao prvu parkovsku površinu u Beogradu sa vijugavim stazama, bujnim rastinjem, upotrebom vode u vidu potoka i jezeraca. Vremenom je park upotpunjen i skulpturama, česmama i fontanama. Oko Konaka knjaza Miloša, između 1831. i 1833. posađeni su platani koji su i do danas sačuvani. Kao izuzetno uspelo parkovsko rešenje Topčider je poslužio kao uzor za obrazovanje parkova u drugim gradovima srpske države. (Wikipedia)
08.06.2021. | Turizam, sport, kultura
Svečano otvaranje stalne postavke u Konaku kneza Miloša u četvrtak
22.04.2021. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
14.12.2020. | Građevina
09.11.2019. | Građevina
Dodeljena Velika nagrada Salona urbanizma u Nišu - Sledeći Salon u Kragujevcu
13.01.2018. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
21.06.2017. | Agro
08.07.2013. | IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
Naziv Topčider je orijentalizam, preuzet iz persijskog jezika, i znači tobdžijska dolina. Poreklo naziva je u XV veku kada su ovde bili razmešteni artiljerijski logori gde su Osmanlije izlivale svoje topove. Ovde su se nalazile i zgrade u posedu beogradskog paše, a livade su korišćene za ispašu konja.
U prvim decenijama XVIII veka, u doba austrijske okupacije Beograda, u dolini Topčiderske reke nalazila su se poljska imanja austrijskih velikodostojnika, majuri. Tu je podignuta i lovačka kuća princa Aleksandra Virtemberškog.
Po obnovi osmanske vlasti, turski gospodari Beograda su odlazili u Topčider na teferiče i zidali letnjikovce za povremeni boravak.
U prvim decenijama XIX veka, ovaj predeo je bio pun vinograda i letnjikovaca imućnih ljudi, a onda je nikao prvi park u Beogradu.
Za uređenje parka bio je odgovoran Atanasije Nikolić profesor matematike, „načertanija“ i „zemljomerija“ i prvi rektor Liceja u Kragujevcu . U tada modernom engleskom stilu on je ovde obrazovao prvu parkovsku površinu u Beogradu sa vijugavim stazama, bujnim rastinjem, upotrebom vode u vidu potoka i jezeraca. Vremenom je park upotpunjen i skulpturama, česmama i fontanama. Oko Konaka knjaza Miloša, između 1831. i 1833. posađeni su platani koji su i do danas sačuvani. Kao izuzetno uspelo parkovsko rešenje Topčider je poslužio kao uzor za obrazovanje parkova u drugim gradovima srpske države. (Wikipedia)

Surčinski put 2, 11000 Beograd
+381 (0)11 267 6776

Paštrovićeva 2, Čukarica Beograd, Srbija

Stjepana Filipovića 28a, Savski venac Beograd, Srbija

Park šuma i izletište Košutnjak, Beograd, Srbija

Spomenik poginulim ustanicima Karađorđev park Beograd
Nebojšina, Karađorđev park Vračar Beograd, Srbija

reka Topčiderka u Beogradu
260 m

Topčidersko brdo na Savskom vencu
650 m

Beogradski hipodrom
1,5 km

Hajd park Beograd
1,5 km

naselje Dedinje u Beogradu
1,5 km

Dvorski kompleks na Dedinju
1,5 km

1,5 km

2,6 km